Intimaks
Milivojevic Inzenjering
Srpska rec
Primer menija


View Album
Get your own
zvonce
Ribolov

zvonce
srpska rec
ceska
moravac
mosinjska sveta gora
Moj drugi blog
lazni humanizam
25/5/2008
koreni Srpskog naroda,
POezija
Moji veb albumi

Лажни хуманизам

 

У реалном свету постоје различите модификације хуманизма, у зависности од саме социологије друштва, као и склопа појединости у окружењу. Но поједина друштва услед своје експанзије вре-меном нагомилавају своје социолошке проблеме. Као таква немогу да савладају себе и резултат свог рада, па као таква ако су довољно снажна она их пресељавају у своје окружење, ван својих граница. На овакав начин се изазивају ратна поприша широм света. Која као клинови стално отва-рају нова и нова. По нека од тих акција праћена је ироничном комиком и називима. Док је све то завијено у форму борбе за људска права, демократију, правду. Како би се оправдало насиље, тј. исељавање сопственог социјалног проблема.

Што све посматрано даје слику лажног хуманизма. Мада, се и такве ситуације користе за експерименте на живој људској популацији, у различитим сврхама. Од доказивања и испитивања  нових лекова до дејства радијације на људски род и остали живи свет. Како би појединци који имају превише новца покушали себи купити немогуће-продужити сопствени живот. Све ово прати и све новија и новија историја, која се пише по наруџбини истих поејдинаца. Као пример могу послужити безброј случајева из целог света. Најочигледанији пример десио се крајем прошлог века на тлу Балкана. А све је почело као помоћ у решавању наводних проблема на том подручју. Као што би Српски род рекао свет се забринуо за мале народе. Наравно да би такви догађаји били потпуни они су увек били праћени из сенке неком од верских заједница, које су у циљу опроста, опраштале оно чега би се и сам Бог застидео. Довољно је сетити се Јасеноваца и сличних места, како на  балкану, тако и у свету. Да би се објаснила цела слика тој демократској слици придодат је наслов посто све мора да изгледа у очима забринутог света јако хумано. Тако је то и названо“МИЛОСРДНИ АНЂЕО“.

 

Док у последње време са цинизном се жели прикрити све са идејом европеизације. Где би једна суверена држава изгубила саму себе, док би преостали свет поново почео да нагомилава своје социјалне проблеме које би преко неког другог анђела послао у свет.

 

Нагомилани војни арсенал, енергетски поетенцијал и с тиме нарасли социјални проблеми ексалирали су у тим земљама са ново насталом економском кризом, јер је претило превелико отпуштање људи који су радили у јединој идустрији западног света'-Војној индустрији. Магацини су били препуни. Нико није куповао наоружање, које се показало да је и застарело технолошки. Милосрдни анђео послужило је као оскочна даска за решење насталог проблема. У то време су многе стране делегације тражиле могућност да уђу отворено на Балкан и отпочну сукоб за свој опоравак, а штету људи на Блакану. Први сукоби су имали и своје жртве. Те жртве су само дале зелено светло за улазак страних социјалних проблема. Тако је дошло до великог уништавања ратног арсенала и љуског потенцијала. Тачније највећи део тог нуклеарног отпада бачен је на простроре Балкана, а највише од тога на подручје Косова и Метохије. Тако да и након завешетка свега у име брисања истине и такозване хуманости скривани су резултати радиоактивности на том подручју. Чиме би се повећала наводна брига света за Албански живаљ, док су сви остали били потирани. Но сама слика је доста драстична. Наиме, многе власти у околном свету Блакана с времена на време објаве да је неки број њихових војника који су били на том подручју је умро од последица радијације. Наравно ово све прати и све већи бој оболелих од различите врсте карценома ( леукемије, дисајних органа, гениталних органа, коже, грла).

Objavio trika u 16:50 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar


My web albums at net
10/5/2008
Ovde mozete videti moje albume na netu, koji govore o dosta toga.
Objavio trika u 21:42 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar


srbija
18/11/2007

Sve sto vas zanima ovde moze te saznati a ujedno i mozete poslati istinu kako bi je ceo svet video

Srbija

Posle posledweg pokrenutog rata u Evropi i svetu, a na tlu male Srbije, koja je branila i samu Evropu od Islama, Tvorac pokloni Srbima, plemenu Venimijanovom, mir i udo bnost kako bi se prebolele sve rane i krenulo putem stvarawa. I tako dok je sav ostali svet bio zauzet ratnim strahotama majka Srbija i wena deca su bili posve}eni nauci, kulturi i napretku.

U jednom trenutku Tvorac im pokloni u znak qubavi i pa`we znawa o svemiru, putovawu kroz vreme. Naoru`ani time srpski nau~nici su konstruisali i svemirski brod koji se kretao brzinom vremena, pri ~emu je koristio i vremenske rupe kako bi samo putovawe po svemiru bilo veoma kratko. Posle vi{e godina po~etni pogon brodova se modernizovao do te mere da je posledwi model upotrebqavao antigravitonski motor sa intergalakti~kim gorivom sa Nebule. Tako da su Srbi jednostavno i{li za vikend na Veneru, mada su mnogi i{li i u udaqene galksije, samo da bi se uverili da i tamo ima sli~nih `ivota, nalik ovome na Zemqi. Tako da se znawe stalno uve}avalo, a i do{lo je do toga da se i sistem le~ewa promenio. Naime, za le~ewe nisu kori{}eni lekovi ili biqni preparati, ve} se za to koristila nova tehnologija zasnovana na prou~avawu bioenergije. Ti pomalo ~udni ure|aji su mogli da vrate zdravqe i sve funkcije u organizmu, osim da ponovo pokrenu biolo{ki sat na po~etni polo`aj. Oni koji su krenuli u tom pravcu bili su opomenuti od strane Tvorca na neki na~in, pa su se ostavili tog posla. Sve u svemu, sam `ivot u Srbiji bio je jako zanimqiv, dok uobi~ajeni problemi kao {to je besparica i nema{tina su odavno nestali. Novac nije bio merilo niza{ta vi{e u `ivotu Srba. Sam Tvorac se pobrinuo da nestane i uobi-~ajene mr`we u srcima Srba i tamo je usadio ve~nu qubav, uzajamnost i razumevawe. Pa su mnogi dotada{wi neprijateqi Srbije pri`eqkivali da postanu Srbi, ali zbog zla koji su {irili i ~inili Tvorac im dodeli ve~nu patwu. Bez obzira na to da Srbi oprosti{e celom svetu zla koja su ima u~inili, morali su po{tovati ono {to je i sam Isus ve} davno rekao: -Svako nisi svoj krst na sebi, sve je na ~oveku i ~oveku podre|eno i odre|eno, a i svakom }e se suditi po delilma wegovim. Pa su bili primorani sa tugom u srcu gledaju patwu sveta koji se kuvao u svom zlu. [to se ti~e ishrane i tu se pobrinuo sam Tvorac-Bog, ta~nije uvek kada se osetila glad on je na wemu svojstven na~in stvarao ne{to {to je slu`ilo tome a davalo je ose}aj sitosti i imao je ukus na sve ono {to bi Srbi u svojim mislima zamislili. Pa i sama televizija je izgubila se u nekim davnim vremenima, jer se sve vi{e upotrebqavala telepatija. [to je omogu}avalo u raumevawe sa svim bi}ima i oblicima `ivota na planetama, a i sam Tvorac je svoj deci Srbima na sli~an na~in saop{tavao kako da se vladaju i {ta im vaqa ~initi u daqem `ivotu. Sami dani su tekli na uobi~ajen na~in sa svitawem novog jutra bi se ustajalo, bavilo se taom dan svakojakom naukom ili putovalo u jednom trenu u najudaqeniji deo kosmosa radi upoznavawa sa nekim tek otkrivenim oblikom `ivota. Jer se u ponekim starim spisima do{lo do podataka da je postajalo oko 47 oblika organizacije svesti iznad ovog gde se `ivelo i oko sedam ispod. [to je predstavqalo veliki izazov za prou~avawe. Pa se do{lo do rezultata da su nekada{we o~i bile samo za posmatrawe iluzije razuma koji je li~io na pri~e iz Matriksa ili one o ~aro-bwacima sredweg veka. A u~ewe Pravoslavne crkve je uzimano za jedino ispravno, pogotovu delovi koji su se odnosili na psalame i Jovanovo Otkrivewe. Pa se odatle i crpela neizmerna mudrost i ono se koristilo kao polazna ta~ka za mnoga istra`ivawa. Posebno je uzeto u prou~avawe na~in izvo|ewa-pevawa crkvenih liturgija, obzirom da se uvidelo da pojedini tonovi koje proizvodi skup glasova izazivaju posebna ose}awa.

Naime, pored ose}awa uhi}ewa i blagostawa, i suze su prosto same tekle iz o~iju prisutnih. Prou~avawa su ukazala na posebnost vibracija u posebno oblikovanom prostoru Pravosalvnih hramova, wihov polo`aj u odnosu na sam prostor u samom svemiru. Dok se uvidelo da su hramovi u prirodnom skladu sa okolinom, koja kao da se ne mewa vekovima. Ta~nije delovali su kao da su tu sami izrasli prkose}i vremnu. Nekada su Aranuti poku{avali da ih uni{te po nalogu svojih vera ispuweni mr`wom, ali su ih pojedine ikone sa zidova prosto paralisale i ostavqale nemo}ne da bilo {ta urade. Mada je u wih sve vi{e pokajnika pogotovu onih koji su ih poku{avali ru{iti, kako bi se nekom od tada{we vlasti podvukli pod ko`u. I od wih po{ten svet nije mogao ni Bogu da se pomoli, a kamoli da u|e u crkvu. A oni su se poku{avali dodvoriti tvorcu time {to su gradili sve ve}e i ve}e hramove, ali u tim hramovima nije bilo ni~eg sem svemriske praznine i ti{ine.

Oni bi zajedno sa svojim tvorcima se pretvarali u prah, ostajali u zaboravu vremena kao i wihovi tvorci. Jer se jednom zapisa da dela traju oniliko koliko u wihovim tvo-ricima ima{e qubavi u wima samima. A oko `ile kucavice Morave razvile se vodenice, koje su ~uvale se}awa na davne pri~e sa posela i prela. Kada su oko wih bile neke nadprirodne sile i nequdska bi}a sa ~arobnim mo}ima i likom koji je bio sli~an nama qudima. Pored toga u Srbiji behu rasejani i razni spomenici i sli~na znamewa koja su slu`ila kao putokaz mla|ima genracijama u budu}nosti. Na tome su u~ili {ta da ~ine i na koji na~in. Ko je bio u pravu, a ko ne. Kako i to kako da sagledavaju istinu i da je pronalaze izme|u hrpe ne bitnih svari, re~i. Jer se sama u~ewa od tih vremena velikog po~etka velikog rata temeqila samo na istini, qubavi, uzamnosti i razumevawu. U {kolama se nije u~ilo kao pre kada je svako imao svoj {kolski program ve} je nastalo u~ewe na daqinu. Prakti~no sava {kolski progam je bio jedinstven i dostupan putem telapatskih veza svima, a baza za znawem i pitawima se stalno dopuwavala novim podacima. Ti podaci su se samo pove}avali u nedogled. Ako bi neko poku{ao da ih osim sistematizacije druga~ije posmamatra izgubio bi se u wima. [to bi {tetilo celoj Srbiji. Samo gradivo je kreirano uz najvi{e standarde koji su davali velike slobode u svakom pogledu. ^ime bi se posticala i samokreativnost pojedinca koja bi na taj na~in uticala i na celu populaciju u Srbiji. Tako da su klasi~ne {kole bile samo spomenici u video mentalnim zapisima da bi se pravila pore|ewa i prona-lazile mogu}nosti jo{ boqe usavr{avawe u ve}i razvoj intelkta. Pa u {kolama za policiju javila potreba za posebnim policajcima istra`iteqima, koji su se {kolo-vali pod posebnim tehnikama znawa {to su omogu}avala da oni mentalno vladaju sobom. Taj pristup bi od wih stvorio ono {to bi se nazvalo restarauter vremena doga|aja. Mada, se nima imal potreba za tim, jer su zlo~ini u Srbiji davno prestali da postoje, jer nije imalo svrhe da se oni doga|aju. Razlog tome je na samo ova posebna {kola, ve} i to da su svi oblici zlo~ina ostali bez ikakvih dra`i, a i oni koji bi pomislili na to radwe bi se odmah odrekli toga. Jer za{to ~initi zlo~in i krimal ako neko mo`e dato rekonstrui{e i stvori mentalnu sliku celog doga|aje. Samim time ni najve}i banilac optu`enog bi ostajao bez re~i odbrane. Na tu mentalnu sliku doga|aja nije mogao niko da ima uticaj osim same istine, a i onako nemogu}a gre{ka zbog mogu}e pristrasnosti ili sli~nog bi uni{tavala istog trena ne samo istra`iteqa ve} i sve aktere doga|aja. Time bi cena gre{ke bila prevelika za sve. Pa se i sam zlo~ni ne bi isplatio. Prakti~nosve je bilo dovo|eno do savr{enstva. Jer je kona~no postajala ure|ena dr`ava Srbija sa svim zakonima koji su bili u saglasnosti sa Hristvim u~ewem i deset Bo`ijih zapovesti. Usmerni Srbi na nauku su do{li i do jo{ jedne istine koja se do tada prikrivala velom tajne. Naime Stare civilizacije poput Atlantide, Maja, Inka, Asteka i drugih koji su se dugo vremena vodili kao nestali i nije se o wima o ta doba ni{ta znalo sem kamenih plo~a sa urezanim putokazima Srbi su uspeli da de{ifruju ta pisanija. Do{li su do zakqu~ka da su nestali uz upotrebu enegrije uspeli da sav taj rod presele u druge vremenske dimenzije na istom prostoru. Pa su ~k i uspeli da stupe u kontakt uz pomo} ure|aja za me|udimenzionalne prelaze. Ali zbog ograni~ewa koji su se nametali takve posete nestalima su trajale kratko zbog mogu}nosti poreme}aja prirodnog toka istorije vremena. Znawa koja su u time momentima razmewena imala su fundamentalini zna~aj za prou~avawe samih razloga za{to su vra~evi-vo|e tih naroda se odlu~ile na taj korak bez povratka. Kao i sticawe same slike vremena u kom su se ti doga|aji de{avali.

Ali ako se vratimo u pro{lost u vreme posledweg rata u Srbiji i ne{to pre wega, mo`emo videti da je bilo dosta problema i nesuglastica. Postojale su mnoge partije, udru`ewa i drugo {to je delilo narod na ni{ta. U to vreme su svi bili kao u nekom snu, uspavani. Televizija i ostali mediji su prokazivali programe iz kojih se trebalo u~iti ono {to ne treba, a ne suprotno. Mad je postajala sumwa da se u sihronizacionom siglau slike na televizijskim ekranim utiskuju i neke frekvencije koje mogu da opiju psihu naroda, ili da narod teraju da neki proizvod kupuje vi{e i tome sli~no. Pa je dolazilo do velikih sukoba u narodu, a umi{qene vo|e su sedele i gledale narod kako se krvi. Da kako oni su bili za{ti}eni, kao beli medvedi.

Donosili su nakaradne zakone jednog dana sutra dan bi te iste progla{avali za neva`e}im i tako neprestalno, sve dok nije izbio posledwi rat. Mnogi su bili izdajnici sopstvenog naroda, govorili su protiv svoje majke Srbije. Protiv svog naroda izmi{qali su nepostoje}e zlo~ine. Time su `eleli da se udvaraju neprijateqima, jer su najverovartnije od wih dobili la`ni sjaj, pa su morali da opravdaju poverewe. Tu su bila zakliwawa o procvatu u prvih sto dana pa trista, pa tako redom. Ali, nije bilo boqe. Dok stvaroci nisu poveli narod svom silinom svoje iskrene qubavi. Ti otpadnici Srpskog naroda su jednostavno po~eli da gube na svim frontovima. Tako su izgubili u lokalu vlast, a posle nekog vremena i sasvim. Narod im je oprostio sva nedela izdaju, ali dela wihova su ih stalno progawala, tako da su umirali u stra{nim mukama. Gledaju}i kako ima se zatire svaki izdanak u vremenu za~et wihovom krvqu. Ku}e su im se zatvarale i sve im se zatiralo, jer nisu mogli vi{e da `ive ne~isti u Srbiji u kojoj se rodi{e.Naime, desila se ona narodna: ajkule plivaju u jatu zajedno, ali kada jedna prorvari ostale je napadnu i pojedu.

Posledwi stvaroci narodu Srpskom u kome poniko{e otpo{tova{e voqu naroda i referendumom uredi{e jedinu oazu mira i blagostawa na kugli zemaqskoj. Postavi{e ustrojstva dr`ave i dr`avnosti, postavi{e jedan jezik i jedan narod kao pre pada Vavilona po Bo`ijim zakonima. Mada je svako imao slobodu da ide u koji hram `eli, da u svojoj ku}i govori i pona{a se kako on to `eli.Jedino ograni~ewe je bilo da u tim slobadsam ne pretera i povredi nekog oko sebe. Po{tovale su se deset bo`ijih zapovesti, pa je mr`wa zauvek nestala. Prema tim starim zakonima se i ostvari ono desetak Bogu i caru, a svako ko je po`eleo da stvara pru`alo mu se vi{e mogu}nosti za to. To jest, ko kuca otvori}e mu , a ko i{te da}e mu se. Te promene su dovele red u svakom delu zemqe, pa su se i narod i posledwi stvaroci okrenuli budu}nosti. Sagledavawem pro{losti uvidelo se da je bio proma{aj ono {to se tada zvalo prqava tehnologija, pa je u ciqu toga razvijano dosta toga. Kao {to je zatvrawe lanca upotrebe sirovina i proizvoda, ~ime se sve proizvedeno vra}alo na po~etno stawe, kako bi priroda mogla da ga razume. Tim projektima se ja~ala davno raskinuta veza ~oveka i onoga {to ga okru`uje. A zatvoren krug bi samo uve}avao dobit. Tim otkri}em po~ela je da se gubi vrednost koja je nekada nazivala novac. Pa je u sada{wim vremenima novac mogao da se ugleda u muzejima. Tako da je i onaj po~etni desetak nestao jer nije imao smisla postojawa. Posledwi stvaraoci po Tvor~evim zapovestima su pokretali u narodu Sveto torjstvo: qubav, razumevawe i uzajamnost. Tako, da je narod krenuo putevima stvarawa i kulture. U poqoprivredi su po~eli da koriste po prvi put tih davnih godina prirodno |ubrivo, a protivu krompirove zlatice preparate koji su joj produ`avali san i smawivali polnu reproduktivnost. Tim na~inom su ne samo istrebili tog insekta ve} im je to poslu`ilo kao putokaz i prema drugim {teto~inama. Na Moravi su ponovo pokretane Moravke vodenice, koje su uvek radile i zapo{qavale mnogo qudi. Ta~nije one su imale veliki zna~aj za Srbiju obzirom da su putale na povr{ini vode. One su i prizvodile struju, pumpale vodu za zalivawe wiva, bile turisti~ka atrakcija, a i pored wih se razvio kulturni doga|aj pod nazivom » Poezija pored vodeni~nog to~ka ». Mada, je pored Morave razvijan i ribolov, lov, u maloj op{tini ]i}evac a na podru~ju Stevanca izgra|eno je i etno selo. Tamo se nije i{lo automobilima, ve} je tada u to vreme pa do sada{wih dana za prevoz robe, turista i svega ostalog koristila kowska zaprega. Na pomenutom mestu su otvorili kajaka{ke staze, a u kopnenom delu planiskog masiva Mojsiwskih planina bile su staze za {etawe, pripremu sportista, a i za one najstarije koji su `eleli u posledwim ~asima spokoj i mir. Te vodenice su pomogle da se do|e do jeftine energije, a da ne do|e do tektonskih poreme|aja, koje su izazvali u pro{losti \erdap i druga ve{ta~ka jezera. Pa su tako vremenom zajedno sa istra`ivawima dubinskih voda, koje je prakti~no nemogu}e zagaditi, ve{ta~ka jezera su nestajala jdana za drugim. Kao {to su i govorila pravila posledwih stvaralaca slede}i prirodni tok logike jednom pokrenuti i zatvoreni krug je samo mogao da stvara i donosi dobit i da wegovim raskidawem svi stradaju a `ivot se gubi. Tako, da se nikom nije isplatilo da prekida taj krug vrednosti i uzajamnosti.

Sav narod je `iveo u sve ve}em blagostawu sa sve ve}om `eqom usmerenom na budu}nost da iza sebe ostavi {to ~istije i ve}e delo. Nauka je napredovala do te mere da su po~ela prou~avawa prirode u wenom izvornom obliku. Voda je progla{ena za najve}om memorijom na planeti. Jer, kako su istra`ivawa ukazivala ona je uvek te`ila da sve promeweno uvek vrati na po~etak. Ta istra`ivawa su pokrenuta sasvim slu~ajno posmatraju}i {ta se de{Ava nakon kupawa, to jest provo|ewa odre|enog vremena u vodi. Jer se pre~esto postavqalo pitawe za{to se ose}amo odmornijim posle kupawa ? I to otkri}e je kasnije omogu}ilo izgradwi aparata za otklawawe svih bolesti. Prou~avane su razli~ite vode i do{ lo se da su one sve jedna voda jedino zbog energetskog delovawa okoline gde one izviru one su delovale na bolesti razli~ito. [to je uzeto kao polazna ta~ka u izgradwi atarata za povratak zdravqa. Ta zra~ewa su merena, posmatrani wihovi oblici frekvencija. Uporedo je posmatrano za{to dolazi do bolesti ili onoga {to je opisuje. Tome je dodat i faktor nekadaweg le~ewa bio energijom, i iz toga je proiza{lo da je potrebno napraviti aparat koji }e proizvoditi unutar sebe ve{ta~kim putem bio energiju po ugledau na ono iz prirode. Iz toga je proiza{ao i aparat za prawe ve{a bez primene pra{ka za prawe, jer su prou~avawa iz hemije i fizike do{la do zakqu~ka da do jediwewa prqav{tine i tkanine proizilaze iz iste brzine kretawa u samim atomima materija , a koja su sa suprotnim polaritetom, {to dovodi do vezivawa izme|u wih. I da za raskidawe tih veza se izgradio aparat koji radi razelektrisawe i cepa te veze na elementarnom atomskom nivou. ^ime se izbegava upotreba hemikalija koje su {tetne, a koriste se prilikom hemijskog ~i{}ewa. Taj pronalazak je dao dosta drugih koji su nalazili primenu svuda u obi~nom `ivotu. Pa tako je umesto aprata sa plazmom za rezawe u primeni na{ao frekventni reza~, koji je zamenio obi~n no` u ku}i pa do reza~a za najtvr|e metale i legure. Rez je bio prefektan, i daqa obrada reza je bila izli{na.

U tekstu kori{}ena times roman }irilica veli~ine 12 pt poku{a}u i da nastavim sa ovim naravno ako ste zainteresovani za ove vreste teksta.

trajanovi} miodrag

kara|or|eva 222

37210 ]i}evac

mob.tel. 0638566082
Objavio trika u 01:52 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (4) | Pošalji komentar


svim blogerima
24/4/2007
U koliko ste zainteresovani za saradnju u vezi plasmana srpske poezije moze te mi javiti putem ovog bloga, jer uskoro pokrecem forum srpske pozije na http://ovde.com/forum/
trajanovic
Objavio trika u 01:53 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar


racunarske mreze deo1
22/12/2006

Ra~unarske mre`e

 

            Ra~unarske mre`e omogu}avaju me|usobno povezivanje i komunikaciju dva ili vi{e ra~unara pomo}u neke stalne ili privremene veze. Za samo povezivanje ra~unara u jednu mre`nu okolinu potreban je poseban hardver ( Hab-ovi, si~evi, ruteri i sli~an hardver putem koga se ra~unari povezuju) kao i softver koji omogu}ava prepoznavanje saobra}aja na mre`i, identiteta povezanih ra~unara, njihov hierarhijski odnos u mre`i i drugog potrebnog za normalnu komunikaciju ra~unara preko mre`e.

            Samo umre`avanje podrazumeva povezivanje ra~unara  u cilju razmenjivanja resursa, ideja ili informacija izme|u dve ta~ke. Dok samo fizi~ko povezivanje moze se vr{iti pomo}u kablova ili putem radio veze.

Historija ra~unarskih mre`a

 

            Preno{enje instrukcija izme|u ra~unarskih ma{ina se prvi put dogodilo 1940.godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno telema{inu za kucanje, pomo}u koje je poslao instrukcije  sa njegovog Model K iz Darthmounth univerziteta u Novom Hemp{iru na njegov Complex Number Calculator u New Yorku, i tako|e primo rezultate istim putem. Kasnije tek  1964.godine su  istra`iva~i iz Dortmoutha izumeli glavanu ma{inu  sa deljenjem vremena sa priklju~nim terminalima.

            Samim ovim su i nastale prve ra~unarske mre`e sa deljenjem vremena koje su koristile velike centralne ra~unare za koje su bili priklju~ni terminali. Takva  okru`enja su bila implementirana i u Sistemskoj mre`noj arhitekturi(SNA- System Network Architecture) firme IBM, kao i u Digitalovoj mre`noj ahrhitekturi. Dok su se lokalne ra~unarske mre`e(LAN) razvile u okviru revolucije PC ra~unara, kako bi obezbedile veliku brzinu razmene podataka na manjem geografskom rastojanju, kao i dale  veliku otpornost na gre{ke prilokom transtorta tih podataka. Same lokalne ra~unarske mre`e su prakti~no namenjene da budu unutar jedne ilil vise prostorija jedne zgrade ili grupe zgrada. Pri ~emu obezbe|uju priklju~enim korisnicima deljeni pristup ure|ajima i aplikacijama dozvoljavaju}i da izmenjuju datoteke i komuniciraju preko elektronske po{te. WAN su ra~unarske mre`e koje omogu}avaju  pokrivanje {irih geografskih podru~ja, pri ~emu koriste ure|aje koji obezbe|uju zajedni~ki nosioci, kao {to su telefonske kompanije u cilju povezivanja velikog broja lokalnih ra~unarskih mre`a.

            Dok LAN i WAN ~ine ve}inu ra~unaskih mre`a- jer je i sam Iternet posmatrano sa te strane najve}a  WAN ra~unaska mre`a koja trenutno postoji. Ima mnogo razli~itih vrsta ra~unarskih mre`a koje su podeljenje po izvesnom broju karakteristika kao {to su:

1.       Tipologija ( geometrijski raspored ra~unaskog sistema), a naj~e{}e tipologije ra~unarskih mre`a su magistrala, zvezda i prsten.

2.       Protokol ( zajedni~ki skup pravila  i signala koji defini{u ka }e da ra~unari koriste mre`u dok me|usobno komuniciraju). Jedan od najpopularnijih  protokola za lokalne ra~unarske mre`e zove se Ethernet, dok je drugi po popularnosti  protokol  za ra~unare je IBM-ova prstenasta ra~unarska mre`a sa `etonom (Token Ring)

3.       Arhitektura ( pod arhitekturom ra~unarskih mre`a spada podela na ra~unarsku mre`u gde su svi ra~unari ravnopravni- peer-to-peer ili arhitektura sa jednim glavnim ra~unarom i ostalima sporednim- server-klijent.

Pored samih ra~unara, koje se ponekada nazivaju ~vorovima, implementacija same ra~unarske mre`e obuhvata i slede}e komponente:

  1. Ure|aj na svakom od priklju~enih ra~unara koji mu omogu}ava da komunicira sa ra~unarskom mre`om. Takav ure|aj se naziva mre`na kartica za spregu( NIC- network intefface card)
  2. Razli~iti delovi mre`nog hardvera, uklju~uju}i tu i ure|aje koji rade kao ta~ke za povezivanje razli~itih ~vorova koji se zovu ~vori{ta ili prekida~i.
  3. Medijum za povezivanje, obi~no `ica ili kabal, mada , u novije vreme postoji i be`i~na komunikacija izme|u ume`enih ra~unara. Zbog same brzine razmene podataka ra~unarskim mre`ama u poslednje vreme be`i~na komunikacija izme|u ume`enih ra~unara postaje sve ~e{}a.

OSI Model

            Refrentni model uzajamnih veza otvorenih sistema( OSI- Open System Interconnection) opisuje kako se inaformacije iz softverskeaplikacije u jednom ra~uanru kre}u kroz medijum mre`e do softverske aplikacije u drugom ra~unaru. Refrentni model OSI je konceptualni model sastavljen od sedam  sllojeva, od kojih svaki odredjuje posebne funkcije mre`e. Model je razvila me|unarodna organizacija za standarde( ISO-International Organisation for Standardistion) 1984.godine i on se sada smatra glavnim arhitekturalnim modelom za me|unarodne komunikacije. Model OSI deli zadatke u vezi sa informacijom koja se kre}e izme|u umre`enih ra~unara u sedam manjih, lak{e upravljivih grupa zadataka. Zadatak ili grupa zadataka se zatim dodeljuje svakom od sedam slojeva OSI. svaki sloj je razumno zaseban, tako da zadaci dodeljeni savkom sloju mogu da se  impelentiraju nezavisno. To omogu}ava da re{enja koja nudi jedan sloj ne  ugro`avaju druge slojeve.

            Sedam slojeva refrentnog modela OSI se bave  pitanjima aplikacije i obi~no su implementiani samo u softveru. Najvi{i sloj, aplikacija, najbli`i je krajnjem korisniku. I korisnici i procesi aplikacionog sloja me|usobno uti~u na softverskim apllikacijama koje sadr`e komponentu za komunikacije. Termin vi{i sloj se ponekada koristi da bi se odnosio na bilo koji sloj iznad nekog drugog sloja u modelu OSI. Ni`i slojevi modela OSI se bave pitanjima prenosa podataka. Fizi~ki sloj i sloj linka podataka su implementirani u hardveru i softveru. Drugi ni`i slojevi su obi~no implementirani samo u softveru. Najni`i, fizi~ki sloj, najbli`i je fizi~kom medijumu mre`e( naprimer, kablovima mre`e) i odgovoran je za stvarno se{tanje informacija na medijum.

7

Aplikacioni sloj

Aplikacioni programi koji koriste mrežu

6

Prezentacioni sloj

Standardizuje podatke predstavljene aplikacijama

5

Sloj sesije

Upravlja sesijama izmedju aplikacija

4

Transportni sloj

Obezbedjuje otkrivanje i ispravku greške

3

Mrežni sloj

Upravlja povezivanjima mreže

2

Sloj linka podataka

Ovezbedjuje isporuku podataka preko fizičke veze

1

Fizički sloj

Definiše fizički mrežni medijum

Tipologije –vrste ra~unarskih mre`a

 

Postoji vei{e vrsta , mre`a, a svaka defini{e mre`ne protokole koji su skup pravila za prikaz, signaliziranje, proveravanje, podataka koji su potrebni za slanje informacija preko neke mre`e. Nabroja}u one najpoznatije, kao i one koji su naj~e{}e u upotrebi.

            Tipologije lokalnih ra~inarskih mre`a(LAN) defini{u na~In na koji su ure|Aji u mre`i organizovani. ^etiri naj~e{}e topologije LAN-a su:

1.                           Toplogoja magistrale je linearna arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj se prenos iz mre`ni stanica prostire po du`ini medijuma i primaju ga sve druge stanice. Mnogo ~vorova mo`e da se priklju~i na magistralu i zapo~ne komunikaciju sa drugim ~vorovima na tom segmentu kabla. Prekid bilo gde na kablu obi~no }e prouzrokovati da ceo segment bude na neoperativan, sve dok se prekidne popravi. Od tri najvi{e kori{}enih  implementacja lokalnih ra~unarskih mre`a, standard Ethernet/IEEE 802.3 koristi topologiju magistrale u kojoj su svi ure|aji povezani na centralni kabal, koji se zove magistrala ili ki~ma.

2.                           Topologija prstena je arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj se svi ure|aji povezani jedan sa drugim u obliku zatvorene petlje, tako da svaki ure|aj  direktno povezan sa druga dva ure|aja, po jedan sa svake strane. I mre`a Token RIng/IEEE 802.5 i mre`a FDDI(Fiber Distributed Data Interface-interfejs opti~ki distribuiranih podataka) implementiraju topologiju prstena.

3.                           Topologija zvezde je arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj su krajnje ta~kemre`e povezane sa zajedni~kim centralnim ~vori{tem, ili komutatorom, pomo}u namenskih linkova. 10BaseT Ethernet koristi toplogiju zvezde, obi~no sa ra~unarom na jednom kraju  segmenta i sa drugim krajem koji se zavr{ava ~vori{tem. Glavna prednost ovog tipa mre`e je pouzdanost- ako jedna segment “ta~ka na ta~ku” ima prekid, to }e samo uticati na ~vorove na tom linku; drigu ra~unarski korisnici na mre`i nastavljaju da rade, kao da taj segment ne postoji.

4.                           Toplogija stabla arhitektura lokalne ra~unarske mre`e koja je identi~na topologiji magistrale, sem {to su u ovom slu~aju mogu}e i grane sa vi{e ~vorova.

 


slika prikazuje vrste topologija ra~unaskih mre`a

 

Kombinovane topologije  ra~unarskih mre`a

 

Kombinovane topologije  ra~unarskih mre`a razvijene zbog potreba raznin nau~nih istitucija a zbog preopter}enja postoje}ih ra~unarskih mre`a.

Ove topologiije su logi~ke arhitekture i na~in na koji su ure|aji fizi~ki organizovani mo`e da bude me{avina topologija . Na primer, upotreba ~vori{ta u mre`i 10BaseT u stvari transformi{e standardnu topologiju magistrale u topologiju “zvezdasto o`i~ane magistrale”. Mre`a koja sesastoji od magistrale sa velikim propusnim opasegom”ki~me” koja povezuje vi{e zvezdastih segmenata sa manjima propusnim opsegom, predstavlja drugi ~est primer ove vrste me{anih topologija.

Od tri najvi{e kori{}enih implementacija lokalnih ra~unarskih mre`a, FDDi i Tokenring/IEEE 802.5 implementiraju topologiju prstena, a Ethernete/IEEE 802.3 implementira topologiju magistrale.


Objavio trika u 17:56 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (2) | Pošalji komentar


racunarske mreze deo1
22/12/2006

Ra~unarske mre`e

 

            Ra~unarske mre`e omogu}avaju me|usobno povezivanje i komunikaciju dva ili vi{e ra~unara pomo}u neke stalne ili privremene veze. Za samo povezivanje ra~unara u jednu mre`nu okolinu potreban je poseban hardver ( Hab-ovi, si~evi, ruteri i sli~an hardver putem koga se ra~unari povezuju) kao i softver koji omogu}ava prepoznavanje saobra}aja na mre`i, identiteta povezanih ra~unara, njihov hierarhijski odnos u mre`i i drugog potrebnog za normalnu komunikaciju ra~unara preko mre`e.

            Samo umre`avanje podrazumeva povezivanje ra~unara  u cilju razmenjivanja resursa, ideja ili informacija izme|u dve ta~ke. Dok samo fizi~ko povezivanje moze se vr{iti pomo}u kablova ili putem radio veze.

Historija ra~unarskih mre`a

 

            Preno{enje instrukcija izme|u ra~unarskih ma{ina se prvi put dogodilo 1940.godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno telema{inu za kucanje, pomo}u koje je poslao instrukcije  sa njegovog Model K iz Darthmounth univerziteta u Novom Hemp{iru na njegov Complex Number Calculator u New Yorku, i tako|e primo rezultate istim putem. Kasnije tek  1964.godine su  istra`iva~i iz Dortmoutha izumeli glavanu ma{inu  sa deljenjem vremena sa priklju~nim terminalima.

            Samim ovim su i nastale prve ra~unarske mre`e sa deljenjem vremena koje su koristile velike centralne ra~unare za koje su bili priklju~ni terminali. Takva  okru`enja su bila implementirana i u Sistemskoj mre`noj arhitekturi(SNA- System Network Architecture) firme IBM, kao i u Digitalovoj mre`noj ahrhitekturi. Dok su se lokalne ra~unarske mre`e(LAN) razvile u okviru revolucije PC ra~unara, kako bi obezbedile veliku brzinu razmene podataka na manjem geografskom rastojanju, kao i dale  veliku otpornost na gre{ke prilokom transtorta tih podataka. Same lokalne ra~unarske mre`e su prakti~no namenjene da budu unutar jedne ilil vise prostorija jedne zgrade ili grupe zgrada. Pri ~emu obezbe|uju priklju~enim korisnicima deljeni pristup ure|ajima i aplikacijama dozvoljavaju}i da izmenjuju datoteke i komuniciraju preko elektronske po{te. WAN su ra~unarske mre`e koje omogu}avaju  pokrivanje {irih geografskih podru~ja, pri ~emu koriste ure|aje koji obezbe|uju zajedni~ki nosioci, kao {to su telefonske kompanije u cilju povezivanja velikog broja lokalnih ra~unarskih mre`a.

            Dok LAN i WAN ~ine ve}inu ra~unaskih mre`a- jer je i sam Iternet posmatrano sa te strane najve}a  WAN ra~unaska mre`a koja trenutno postoji. Ima mnogo razli~itih vrsta ra~unarskih mre`a koje su podeljenje po izvesnom broju karakteristika kao {to su:

1.       Tipologija ( geometrijski raspored ra~unaskog sistema), a naj~e{}e tipologije ra~unarskih mre`a su magistrala, zvezda i prsten.

2.       Protokol ( zajedni~ki skup pravila  i signala koji defini{u ka }e da ra~unari koriste mre`u dok me|usobno komuniciraju). Jedan od najpopularnijih  protokola za lokalne ra~unarske mre`e zove se Ethernet, dok je drugi po popularnosti  protokol  za ra~unare je IBM-ova prstenasta ra~unarska mre`a sa `etonom (Token Ring)

3.       Arhitektura ( pod arhitekturom ra~unarskih mre`a spada podela na ra~unarsku mre`u gde su svi ra~unari ravnopravni- peer-to-peer ili arhitektura sa jednim glavnim ra~unarom i ostalima sporednim- server-klijent.

Pored samih ra~unara, koje se ponekada nazivaju ~vorovima, implementacija same ra~unarske mre`e obuhvata i slede}e komponente:

  1. Ure|aj na svakom od priklju~enih ra~unara koji mu omogu}ava da komunicira sa ra~unarskom mre`om. Takav ure|aj se naziva mre`na kartica za spregu( NIC- network intefface card)
  2. Razli~iti delovi mre`nog hardvera, uklju~uju}i tu i ure|aje koji rade kao ta~ke za povezivanje razli~itih ~vorova koji se zovu ~vori{ta ili prekida~i.
  3. Medijum za povezivanje, obi~no `ica ili kabal, mada , u novije vreme postoji i be`i~na komunikacija izme|u ume`enih ra~unara. Zbog same brzine razmene podataka ra~unarskim mre`ama u poslednje vreme be`i~na komunikacija izme|u ume`enih ra~unara postaje sve ~e{}a.

OSI Model

            Refrentni model uzajamnih veza otvorenih sistema( OSI- Open System Interconnection) opisuje kako se inaformacije iz softverskeaplikacije u jednom ra~uanru kre}u kroz medijum mre`e do softverske aplikacije u drugom ra~unaru. Refrentni model OSI je konceptualni model sastavljen od sedam  sllojeva, od kojih svaki odredjuje posebne funkcije mre`e. Model je razvila me|unarodna organizacija za standarde( ISO-International Organisation for Standardistion) 1984.godine i on se sada smatra glavnim arhitekturalnim modelom za me|unarodne komunikacije. Model OSI deli zadatke u vezi sa informacijom koja se kre}e izme|u umre`enih ra~unara u sedam manjih, lak{e upravljivih grupa zadataka. Zadatak ili grupa zadataka se zatim dodeljuje svakom od sedam slojeva OSI. svaki sloj je razumno zaseban, tako da zadaci dodeljeni savkom sloju mogu da se  impelentiraju nezavisno. To omogu}ava da re{enja koja nudi jedan sloj ne  ugro`avaju druge slojeve.

            Sedam slojeva refrentnog modela OSI se bave  pitanjima aplikacije i obi~no su implementiani samo u softveru. Najvi{i sloj, aplikacija, najbli`i je krajnjem korisniku. I korisnici i procesi aplikacionog sloja me|usobno uti~u na softverskim apllikacijama koje sadr`e komponentu za komunikacije. Termin vi{i sloj se ponekada koristi da bi se odnosio na bilo koji sloj iznad nekog drugog sloja u modelu OSI. Ni`i slojevi modela OSI se bave pitanjima prenosa podataka. Fizi~ki sloj i sloj linka podataka su implementirani u hardveru i softveru. Drugi ni`i slojevi su obi~no implementirani samo u softveru. Najni`i, fizi~ki sloj, najbli`i je fizi~kom medijumu mre`e( naprimer, kablovima mre`e) i odgovoran je za stvarno se{tanje informacija na medijum.

7

Aplikacioni sloj

Aplikacioni programi koji koriste mrežu

6

Prezentacioni sloj

Standardizuje podatke predstavljene aplikacijama

5

Sloj sesije

Upravlja sesijama izmedju aplikacija

4

Transportni sloj

Obezbedjuje otkrivanje i ispravku greške

3

Mrežni sloj

Upravlja povezivanjima mreže

2

Sloj linka podataka

Ovezbedjuje isporuku podataka preko fizičke veze

1

Fizički sloj

Definiše fizički mrežni medijum

Tipologije –vrste ra~unarskih mre`a

 

Postoji vei{e vrsta , mre`a, a svaka defini{e mre`ne protokole koji su skup pravila za prikaz, signaliziranje, proveravanje, podataka koji su potrebni za slanje informacija preko neke mre`e. Nabroja}u one najpoznatije, kao i one koji su naj~e{}e u upotrebi.

            Tipologije lokalnih ra~inarskih mre`a(LAN) defini{u na~In na koji su ure|Aji u mre`i organizovani. ^etiri naj~e{}e topologije LAN-a su:

1.                           Toplogoja magistrale je linearna arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj se prenos iz mre`ni stanica prostire po du`ini medijuma i primaju ga sve druge stanice. Mnogo ~vorova mo`e da se priklju~i na magistralu i zapo~ne komunikaciju sa drugim ~vorovima na tom segmentu kabla. Prekid bilo gde na kablu obi~no }e prouzrokovati da ceo segment bude na neoperativan, sve dok se prekidne popravi. Od tri najvi{e kori{}enih  implementacja lokalnih ra~unarskih mre`a, standard Ethernet/IEEE 802.3 koristi topologiju magistrale u kojoj su svi ure|aji povezani na centralni kabal, koji se zove magistrala ili ki~ma.

2.                           Topologija prstena je arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj se svi ure|aji povezani jedan sa drugim u obliku zatvorene petlje, tako da svaki ure|aj  direktno povezan sa druga dva ure|aja, po jedan sa svake strane. I mre`a Token RIng/IEEE 802.5 i mre`a FDDI(Fiber Distributed Data Interface-interfejs opti~ki distribuiranih podataka) implementiraju topologiju prstena.

3.                           Topologija zvezde je arhitektura lokalne ra~unarske mre`e u kojoj su krajnje ta~kemre`e povezane sa zajedni~kim centralnim ~vori{tem, ili komutatorom, pomo}u namenskih linkova. 10BaseT Ethernet koristi toplogiju zvezde, obi~no sa ra~unarom na jednom kraju  segmenta i sa drugim krajem koji se zavr{ava ~vori{tem. Glavna prednost ovog tipa mre`e je pouzdanost- ako jedna segment “ta~ka na ta~ku” ima prekid, to }e samo uticati na ~vorove na tom linku; drigu ra~unarski korisnici na mre`i nastavljaju da rade, kao da taj segment ne postoji.

4.                           Toplogija stabla arhitektura lokalne ra~unarske mre`e koja je identi~na topologiji magistrale, sem {to su u ovom slu~aju mogu}e i grane sa vi{e ~vorova.

 


slika prikazuje vrste topologija ra~unaskih mre`a

 

Kombinovane topologije  ra~unarskih mre`a

 

Kombinovane topologije  ra~unarskih mre`a razvijene zbog potreba raznin nau~nih istitucija a zbog preopter}enja postoje}ih ra~unarskih mre`a.

Ove topologiije su logi~ke arhitekture i na~in na koji su ure|aji fizi~ki organizovani mo`e da bude me{avina topologija . Na primer, upotreba ~vori{ta u mre`i 10BaseT u stvari transformi{e standardnu topologiju magistrale u topologiju “zvezdasto o`i~ane magistrale”. Mre`a koja sesastoji od magistrale sa velikim propusnim opasegom”ki~me” koja povezuje vi{e zvezdastih segmenata sa manjima propusnim opsegom, predstavlja drugi ~est primer ove vrste me{anih topologija.

Od tri najvi{e kori{}enih implementacija lokalnih ra~unarskih mre`a, FDDi i Tokenring/IEEE 802.5 implementiraju topologiju prstena, a Ethernete/IEEE 802.3 implementira topologiju magistrale.


Objavio trika u 17:56 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar


radio emisija
22/11/2006
poezija, razmena znanja, nauka i primena u praksi,druzenje,

Dobar dan Srbijo, moje ime je miodrag trajanovic ovo su Koreni radija x , emisija o proslosti, opomena buducnosti.

Nekada su nasi dedovi, pradedovi ziveli u vremenu koje se sada nekako brise. A bila su tu i prela i posela, gde su se oni druzili u dugim zimskim nocima kada i poslednji petli zaspu na granama drveca. Uz vatru odzaklija gde su se pekli krompiri ispod saca, zene prele vunu i strikale dzempere, carape, kape, dok su muskarci uz kiseo kupus pijuckali nacionalno pice sljivovu mucenicu.

Tada se obicno pricalo o nekim nadprirodnim silama koje su obicno bile vezane za moravske vodenice, o buducim radovima koji cekaju neko bolje vreme, veseli se prinovama u kucama, jer se uvek nekako u to vreme najvise i radjala deca.

Pa su i prijatelji svracali jedni kod drugih da obidju najmilije svoje unucice. Na poselima se i pevalo onako iz srca. Tu su bile zetalacke pesme, pomesane sa tuznim ljubavnim pesmama, mada su se pevale i pesme o Moravi, Lepenici, Solunskom frontu, cuvenim bitkama iz blize i dalje istorije, o pojednim licnostima. Na poselima je poneko od prisutnih i zasvirao na fruli, guslama, redje na gajdama, pa se tako uvecalvalo opste veselje naroda. Za koji se moglo reci da je pucao od zdravlja. Nije bilo ni televizije, ni fabrika, zivelo se jednostavno i lepo, bezobzira na tugu nevolju jad. Narod je znao da se i smeje i veseli i tuguje jer je gledao sa ponosom i sagovornika i vreme u oci, a ne kao sada kada svi u zemlju gledaju, a na licu im se samo jadikovka vidi. I nema one vedrine.

Tih zimskih noci secali su se toplih julskih kisa, mirisa tek pokosenog sena, ljubavnog zova slavuja u prolece, kreketa zaba u bari, dok se oko muskih glava viorio dim. Jer i kako rece Taras Buljba nama muskima je sudjeno da se vije neki dim oko glave bilo od baruta bilo od duvana. Dok su zene obicno razgovarale o mustrama nastajucih rukotvorina, secale se svojih nevolja u zivotu, poneka se zalila obicno na svekrvu ali na kraju svega sve bi to zacinila pesma.

Tako su se provodile duge zimske noci, gde su po crkvenom kalendaru bile rasporedjene slave. Koje su bile najveci praznici, kada su i deca dobijala malo vise slatkisa no obicno. Sva deca su cekala kada naidje baka pa im da po jednu jabuku i orah i po kocku secera iz maramice, sto ju je do tad vesto skrivala u nedrima. Pa je radost bila prevelika, a taj dogadjaj u secanjima dece ostajao je do kraja zivota. Jer su ti skromni pokloni imali velikog znacenja. Jabuke su bile obicno crvene i jedre, orasi su se odnosili na cvrstinu, a secer na to da su deca nesto najlepse na svetu. Tim poklonima se simbolisala zelja da deca budu zdrava i cvrsta kako bi mogla podneti teret buduceg zivota.

Slave i slicna slavlja su imala za cilj da se rod ne zaboravi pa makar on i bio u desetom selu. Tada su bake i deke vodili svoju unucad da se vide sa rodjacima i da znaju ko je kome i koji rod, sto se postovalo kao najveca svetinja, cak i do sedmog kolena. Ljudi su imali nekako vremena malo vise no danas i ako se oralo volovima cak i po tri meseca. Cekalo se prolece. U to vreme se znalo koja je porodica kakva, koliko je imucna, koliko ima celjadi i drugo. Znanje i zanati su se prenosili sa oca na sina. Pa su i poneke porodice tako dobijale imena.

Pa se u govoru obicno govorilo, a to bece sin onog i onog pintara iz onog sela, ili to je cuvena kovacka familija i tome slicno.

Tako bece nekada sada se samo retki prisecaju tih na oko teskih ali lepih vremena. Kada se sagovornik gledao s ponosom u oci a ne kao sada kada svi obicno gledaju u zemlju, kao da se stide onog sto su postali, ili onog cuvenog izvini ali nemamo vremena, znas obaveze.

Ko zna valjda ce jednog rosnog jutra opet svi postati covek i u njima ce opet se uskovitlati krv predaka.

Laku noc Srbijo divne snove usnila pa magde bila.

Postovani slusaoci moje je ime miodrag trajanovic ovo je emisija Koreni radija x slusajte nas ponovo.

Dobar dan Srbijo, moje ime je miodrag trajanovic ovo su Koreni radija x , emisija o proslosti, opomena buducnosti.

Nekada su nasi dedovi, pradedovi ziveli u vremenu koje se sada nekako brise. A bila su tu i prela i posela, gde su se oni druzili u dugim zimskim nocima kada i poslednji petli zaspu na granama drveca. Uz vatru odzaklija gde su se pekli krompiri ispod saca, zene prele vunu i strikale dzempere, carape, kape, dok su muskarci uz kiseo kupus pijuckali nacionalno pice sljivovu mucenicu.

Tada se obicno pricalo o nekim nadprirodnim silama koje su obicno bile vezane za moravske vodenice, o buducim radovima koji cekaju neko bolje vreme, veseli se prinovama u kucama, jer se uvek nekako u to vreme najvise i radjala deca.

Pa su i prijatelji svracali jedni kod drugih da obidju najmilije svoje unucice. Na poselima se i pevalo onako iz srca. Tu su bile zetalacke pesme, pomesane sa tuznim ljubavnim pesmama, mada su se pevale i pesme o Moravi, Lepenici, Solunskom frontu, cuvenim bitkama iz blize i dalje istorije, o pojednim licnostima. Na poselima je poneko od prisutnih i zasvirao na fruli, guslama, redje na gajdama, pa se tako uvecalvalo opste veselje naroda. Za koji se moglo reci da je pucao od zdravlja. Nije bilo ni televizije, ni fabrika, zivelo se jednostavno i lepo, bezobzira na tugu nevolju jad. Narod je znao da se i smeje i veseli i tuguje jer je gledao sa ponosom i sagovornika i vreme u oci, a ne kao sada kada svi u zemlju gledaju, a na licu im se samo jadikovka vidi. I nema one vedrine.

Tih zimskih noci secali su se toplih julskih kisa, mirisa tek pokosenog sena, ljubavnog zova slavuja u prolece, kreketa zaba u bari, dok se oko muskih glava viorio dim. Jer i kako rece Taras Buljba nama muskima je sudjeno da se vije neki dim oko glave bilo od baruta bilo od duvana. Dok su zene obicno razgovarale o mustrama nastajucih rukotvorina, secale se svojih nevolja u zivotu, poneka se zalila obicno na svekrvu ali na kraju svega sve bi to zacinila pesma.

Tako su se provodile duge zimske noci, gde su po crkvenom kalendaru bile rasporedjene slave. Koje su bile najveci praznici, kada su i deca dobijala malo vise slatkisa no obicno. Sva deca su cekala kada naidje baka pa im da po jednu jabuku i orah i po kocku secera iz maramice, sto ju je do tad vesto skrivala u nedrima. Pa je radost bila prevelika, a taj dogadjaj u secanjima dece ostajao je do kraja zivota. Jer su ti skromni pokloni imali velikog znacenja. Jabuke su bile obicno crvene i jedre, orasi su se odnosili na cvrstinu, a secer na to da su deca nesto najlepse na svetu. Tim poklonima se simbolisala zelja da deca budu zdrava i cvrsta kako bi mogla podneti teret buduceg zivota.

Slave i slicna slavlja su imala za cilj da se rod ne zaboravi pa makar on i bio u desetom selu. Tada su bake i deke vodili svoju unucad da se vide sa rodjacima i da znaju ko je kome i koji rod, sto se postovalo kao najveca svetinja, cak i do sedmog kolena. Ljudi su imali nekako vremena malo vise no danas i ako se oralo volovima cak i po tri meseca. Cekalo se prolece. U to vreme se znalo koja je porodica kakva, koliko je imucna, koliko ima celjadi i drugo. Znanje i zanati su se prenosili sa oca na sina. Pa su i poneke porodice tako dobijale imena.

Pa se u govoru obicno govorilo, a to bece sin onog i onog pintara iz onog sela, ili to je cuvena kovacka familija i tome slicno.

Tako bece nekada sada se samo retki prisecaju tih na oko teskih ali lepih vremena. Kada se sagovornik gledao s ponosom u oci a ne kao sada kada svi obicno gledaju u zemlju, kao da se stide onog sto su postali, ili onog cuvenog izvini ali nemamo vremena, znas obaveze.

Ko zna valjda ce jednog rosnog jutra opet svi postati covek i u njima ce opet se uskovitlati krv predaka.

Laku noc Srbijo divne snove usnila pa magde bila.

Postovani slusaoci moje je ime miodrag trajanovic ovo je emisija Koreni radija x slusajte nas ponovo.


Objavio trika u 23:11 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (2) | Pošalji komentar


stara prica
9/7/2006
poezija, razmena znanja, nauka i primena u praksi,druzenje,

Dobar dan Srbijo ovo nije karavan ovo su Koreni radija h , emisija o pro{losti, opomena budu}nosti.

Nekada su na{i dedovi, pradedovi `iveli u vremenu koje se sada nekako bri{e. A bila su tu i prela i posela, gde su se oni dru`ili u dugim zimskim no}ima kada i posledwi petli zaspu na granama drve}a. Uz vatru oxaklija gde su se pekli krompiri ispod sa~a, `ene prele vunu i {trikale xempere, ~arape, kape, dok su mu{karci uz kiseo kupus pijuckali nacionalno pi}e {qivovu mu~enicu, tada se obi~no pri~alo o nekim nadprirodnim silama koje su obi~no bile vezane za moravske vodenice, o budu}im radovima koji ~ekaju neko boqe vreme, veseli se prinovama u ku}ama, jer se uvek nekako u to vreme najvi{e i ra|ala deca, pa su i prijateqi svra}ali jedni kod drugih da obi|u najmilije svoje unu~i}e. Na poselima se i pevalo onako iz srca. Tu su bile `etala~ke pesme, pome{ane sa tu`nim qubavnim pesmama, mada su se pevale i pesme o Moravi, Lepenici, Solunskom frontu, ~uvenim bitkama iz bli`e i daqe istorije, o pojednim li~nostima. Na poselima je poneko od prisutnih i zasvirao na fruli, guslama, re|e na gajdama, pa se tako uve}alvalo op{te veseqe naroda koji se mo`e re}i pucao od zdravqa. Nije bilo ni televizije ni fabrika, `ivelo se jednostavno i lepo, bezobzira na tugu nevoqu jad. Narod je znao da se i smeje i veseli i tuguje jer je gledao sa ponosom i sagovornika i vreme u o~i, a ne kao sada kada svi u zemqu gledaju, a na licu im se samo jadikovka vidi i nema one vedrine. Tih zimskih no}i se}ali su se toplih julskih ki{a, mirisa tek poko{enog sena, qubavnog zova slavuja u prole}e, kreketa `aba u bari, dok se oko mu{kih glava viorio dim, jer i kako re~e Taras Buqba nama mu{kima je su|eno da se vije neki dim oko glave bilo od baruta bilo od duvana. Dok su `ene obi~no razgovarale o mustrama nastaju}ih rukotvorina, se}ale se svojih nevoqa u `ivotu, poneka se `alila obi~no na svekrvu ali na kraju svega sve bi to za~inila pesma.

Tako su se provodile duge zimske no}i, gde su po crkvenom kalendaru bile raspore|ene slave. Koje su bile najve}i praznici, kada su i deca dobijala malo vi{e slatki{a no obi~no. Sva deca su ~ekala kada nai|e baka pa im da po jednu jabuku i orah i po kocku {e}era iz maramice, {to ju je do tad ve{to skrivala u nedrima. Pa je radost bila prevelika, a taj doga|aj u se}awima dece ostajao je do kraja `ivota. Jer su ti skromni pokloni su imali velikog zna~ewa. Jabuke su bile obi~no crvene i jedre, orasi su se odnosili na ~vrstinu, a {e}er na to da su deca ne{to najlep}e na svetu. Tim poklonima se simbolisala `eqa da deca budu zdrava i ~vrsta kako bi mogla podneti teret budu}eg `ivota.

Slave i sli~na slavqa su imala za ciq da se rod ne zaboravi pa makar on i bio u desetom selu. Tada su bake i deke vodili svoju unu~ad da se vide sa ro|acima i da znaju ko je kome i koji rod, {to se po{tovalo kao najve}a svetiwa, ~ak i do sedmog kolena. Qudi su imali nekako vremena malo vi{e no danas i ako se oralo volovima ~ak i po tri meseca. ^ekalo se prole}e. U to vreme se znalo koja je porodica kakva, koliko je imu}na, koliko ima ~eqdi i drugo. Znawe i zanati su se prenosili sa oca na sina. Pa su i poneke porodice dobijale imena. Tako se u govoru obi~no govorilo a, to be{e sin onog i onog pintara, ili to je ~uvena kova~ka familija i tome sli~no.

Tako be{e nekada sada se samo retki prise}aju tih na oko te{kih ali lepih vremena.


Objavio trika u 01:11 | kategorija:
Permalink | Obavesti prijatelja | Komentara (0) | Pošalji komentar


o novo
9/7/2006
poezija, razmena znanja, nauka i primena u praksi,druzenje,