purple moon

...nije me bilo oko tjedan dana ovdje, možda koji dan više... i imam neki blesav feeling kao da sam pala s marsa i nije me bilo stoljećima... a samo sam uletjela u neki ludi ritam, koji sma sretno okončala trodnevnim boravkom na moru... heh, da, dragi ljudi bila sam do velike bare, i mogu vam reći da divno miriši, da je vrlo izazovna i zamamna, i da sam se bacila u njen zagrljaj... čujem danas da kažu da je na tom dijelu (okolica šibenika) more oko 18 stupnjeva... ako dobro pamtim, nisam se nikad kupala u tako hladnom moru, a i da me netko pitao koliko je tupnjeva, rekla bih da je 20... dakle, temperaturna iluzija na djelu, a ja sam uživala u zagrljaju mora, i sunca naravno...

ta tri dana očito su bila spas u zadnji čas, i opustila sam se i odmorila temeljito i bezobzirno... do te mjere da sam u nedjelju odšetala do dućana, natrpala košaricu i zaključila da uz sebe imam samo fotoaparat, a od novca ni traga... slatko se nasmijah u sebi, ostavih košaru pored blagajne na kojoj je radila ljubazna i simpatična teta, i napravih još jedan krug... sladak je bio doručak nakon tolike šetnje...

i, eto me nazad u velegradu, ali nekako širih vidika, uspravnijih leđa, šireg osmjeha i s vjetrom u kosi... nema do mora... i vjetra... i sunca... pogotovo kad su u kombinaciji...