...Morala sam...Jednostavno,nisam mogla wise bez bloga,a sad sam imala potrebu da napisem post...Otprilke,oko dva meseca me nije bilo...Mnogo novih clanova doslo,neki su otisli...I,iako nisam pisala postove i komentare,redovno sam citala blogove(uglavnom od klinceze,ludazatobom,PinkPunkPrincess,makygirl,Queen).
...Pa,sta da kazem...Pocela je skola...Ufh,sad sam osmi razred.Mada svi kazu da ce ovo biti najbolji razred,najlaksi,po pocetku se ne bi reklo,jer,ewo,wec me u utorak ceka prwo ispitiwanje...Zatim,hm,bila sam na moru xD.U Grčkoj.I bilo je fenomenalno.Mislila sam da cu se smoriti jer sam isla samo sa roditeljima,i da necu naci drustvo,al sam kao i uvek pogresila....
...Ovih dana sam bas sjebana...Ne vidjam vise xXx otkada je raspust poceo,jer nema vise nasih okupljanja u parku.To je mozda jedan od razloga,ali ne i onaj glavni xD.O njemu ne bih da pisem,jer sama pomiso na to be baca u blazu depresiju.Ali bukvalno.Ono za sta sam zivela zadnjih mesec-dva na kraju necu imati prilike da hm...Vidim i cujem mozda xD...Al,eto,opet se vratih na tu temu...
...I tako,wec je prosla ponoc,a ja se raspisala po obicaju.Usput,gleda li neko ovde One Tree Hill.Mnogo dobra serija,pustala se na FOX-u,a sad je na HRT2.I recite mi da volite Brucas.A ne Leyton.LoL.
Serija "Everybody loves Raymond"(prevod:"Svi vole Rejmonda") bazirana je na klasicnim Americkim porodicama.Glavni lik Raymond je i kao tridesetogodisnjak ljubimac svoje mame Marie,koja redovno kida nerve i stvara probleme njegovoj zeni Debri,na cijoj starni su(najcesce) Raymondov prekrupni i presmotani brat Robert i matoro gundjalo Marie-in muz Frank...Ali,kao slag na torti tu su i troje dece:Dva mala blizanca Michael i Geffry,malo starija cerka Aly i dosadni prijatelji i komsije.
Zakljucak:10000000% zagarantovana zabava i cepanje od smeha...KISsSsSsSsS......
"Lizzie McGuire" je serija koja je proslavila Hilary Duff i uvela je u svet soubiznisa.Ona prati troje teenejdzera(Lizzie,Gorda i Mirandu) kroz zivot i njihove razne dogodovstine,koje im cesto upropaste Lizzie-ni roditelji ili njen mladji brat Mett.
Zbog popularnosti koju je serija dozivela u Americi,kasnije je snimljen i film "The Lizzie McGuire Movie"!
Zakljucak:Serija je odlicna i veoma zabavna!100% je preporucujem svima...KISsSsSsS....
Vreme prolazi, sad mogu sebi da priznam, bila je to prava, iskrena ljubav.
Kad te nekao voli, sve uzimaš zdravo za gotovo, jednostavno misliš tako će uvek biti. Ništa se ne može desiti da ga izgubiš. Život obično ne miluje, lupi te kad se najmanje nadaš, pa i kad očekuješ, sve misliš, neće mene.
Voleo me je. Sećam se njegovog skoro obožavajućeg pogleda.
Razumeo me je bez reči.Ujutro me je budio dotaknuvši mi lagano ruku, stresla sam se, kao ljutim se, onda bih se nasmejala, zagrlila ga. Kotrljali smo se po krevetu, vrištala sam, grdila ga, a on se nije obazirao na moje tobožnje grdnje. Znao je da ga volim.
Gadjala sam ga jastucima, on mi ih je vraćao, sagnuvši glavu kao da očekuje novi udarac, a ja sam ga zagrlila, čvrsto čvrsto.
Istrčali smo svako jutro iz kuće trkajući se uz Dunav.
Mahali su nam ljudi koje smo svako jutro sretali. Bio je malo ljubomoran kad zastanem sa nekim da popričam. Ludica, kao da mi je stalo do ikog drugog na ovom svetu!
Kod mene je nešto pokvareno, ja obožavam vernost, ustvari ne mogu da živim bez nje. On mi je bio veran, veran kao niko, nikome.
Nije voleo kad odlazim, ali zato me je dočekivao sa radošću. Trčala sam po stepenicama, znajući da ću prvo što ugledam biti on, prvi glas iz stana biće njegov.
Volela sam ga
Volim ga
Voleću ga uvek.
Uvek?
Šta znači ta reč?
Mrzim je!
Ne postoji, neću da postoji, neka ode od mene.
Sve što ima početak, mora da ima i kraj.
Otišao je.
Zauvek!
Nikad neću drugog voleti.
Nikad!
Ne želim ni da pomislim na drugog!
Moj, jedini, najlepši, najbolji na celom svetu, moj labrador, pas koji mi je deo života ispunio radošću, bezbrižnošću, životom!
5/9/2008
-
Perdon,podria preguntarle una cosa....?Kako god...
Objavio
makygirl
Danas sam imala svoj prvi čas iz španskog jezika kog sam izabrala kao obavezan predmet u ovoj godini i maću ga 2 časa sedmično.Prvi utisak-super!Od nas 100-tinak koji smo upisali prvu godinu gimnazije,oko 70 ili više se opredjelilo da kao izborni predmet izabere španski (a mogli su izabrati to ili francuski ili teoriju književnosti).Pošto je bio veeeeliki odaziv za časove španskog,podjelili su nas u 3 grupe.Prvi čas (danas) smo učili špansku abecedu.Većina nas je već zadivila nastvanicu znanjem iz španskog (pa nismo uzalud gledali španske i meksičke sapunice i slične serije:)).Škola je super,velika je,ima puno učionica (i opet sam se danas izgubila na drugom spratu:)) i svi profesori su ok,nisu onakvi monstrumi kako su nam ih svi opisivali:D.Inače,baka mi je došla na par dana,a pošto ja samo sjedim za kompom i slušam muziku ili gledam filmove na njemu,ona me po cijeli dan zapitkuje kako ovo,kako ono,a kad mi je vidjela telefon,rekla je "vidi ovo,šta li sve neće izmisliti!" a telefon mi je na kliz što je njoj čudno:D.A pink punk princess me je podsjetila svojim postom da vam ovo ispričam i vidim da je ona u sličnoj situaciji...:)))
Definitivno ja ne valjam, nikad nisam zadovoljna, On se toliko trudi, a ja uvek nešto zakeram.
Verovatno da nismo sa iste planete, ma koje planete, nismo ni iz iste galaksije.
Kaže da on vidi da u meni ima nešto, Nije nego, a ja mislila unutra šuplje. Kaže da me niko nije do sad umeo da otkrije....to otkrivanje i nije baš loše kao ideja.
Prvo mi je kupio poklon, auto, onda me je izveo na večeru, i naravno zabavljao.
ja sam to sasvim drugačije zamišljala.
Za poklon sam mislila da ću dobitiVečeru sam zamišljala u
servirano
Zabavljanje sam zamišljala kao
ili bar
Dobila sam kola koja sam parkirala u srednjoj sobi u ormaru
večera je bila u
Servirano je bilo
Zabavljanje je bio razgovor o nekom šarafu i o
Teško meni opet me je pozvao, kaže da sam jako zabavna. Da mi je znati šta li mu se na meni dopalo?
Držite mi pesnice da ne pobegnem. Preterujem, sigurna sam, on je divan, samo ja to ne umem da vidim.
Mi u našem odjeljenju se medjusobno ne poznajemo jer dolazimo iz 4 škole.Ono,znamo se iz vidjenja ali ipak ne dovoljno dobro.Ali polako,tek smo počeli sa upoznavanjem.Danas je bilo vrhunsko zezanje u razredu!Nisu oni toliko loši-samo da se ja naviknem.Već sam stekla par ok drugarica sa kojima mogu opušteno da pričam a da se ne derem da čitava škola čuje.Medjutim, takvih je manje u odjeljenju.Naravno,priča o muvanju ne izostaje nikada,a tu su najglasnije one "ribe" iz većih škola.Ali nema veze,ne obazirem se na to...U odjeljenju nas je 18 djevojčica i 12 dječaka,tako da preovladavamo mi,ženske.I bilo je priče kao da su u I-1 (moje odjeljenje) najbolje ribe i kao "za svakoga po jedna i još ih ima viška,ali i to će da se iskoristi."!Ajde,muški ko muški...:P Inače,ja sam jutros zamalo zakasnila na bus i onda bi bilo pa-pa školo jer je udaljena oko 7,8 km od moje kuće i dobila bih 6 neopravdanih!Ujutro se budim u 6.40 tako da uveče liježem prije 10 da bih mogla da se naspavam (jer ako se ne naspavam cijeli dan se vučem kao pijana:D) ali valjda ću se navići na sve to...Koliko sam primjetila,na blogoye-u je dosta vas sad 8-mi razred tako da ste oko godinu dana mladji od mene,skoro nema niko da je moje godište...Ali,naravno,meni to ne smeta:D
Moja porodica svake godine ide na more i svake godine menjamo destinaciju.Ako idemo negde dalje,ostajemo par dana vise i tako.Tako smo radili i u proteklih 4 godine,od kada sam ja dobila kucnog ljubimca-macku.Medjutim,ove godine je moja macka nesto pogresno shvatila.
Moja baba ju je cuvala i hranila,takodje nam je tih 12 dana cuvala stan od provalnika.I kakko baba kaze,moja ljubimica prva 4 dana nije izlazila iz moje sobe.Onda je poludela i pocela da mauce...Pa mi je izgrebala postere na dnu vrata i kaze moja baba da je moja macka sizela.Pored toga,skoro da nije ni jela,a ni pila-ni vodu,ni mleko.Nije jela cak ni maciji paprikas koji inace krka non-stop.I bas je smrsala.
Kada smo se vratili,sakrila se iza kreveta.I nije htela da izadje.Kada ju je posle nekog vremena prosla trema pocela je da jede ko nenormalna,pije vode,pije mleka...Sada je pocela da se deblja,jer jede 20 puta dnevno.Sada sam malo preterala,ali zaista cesto jede.
Pretpostavljam da je mislila da smo je ostavili.Ili smo joj jednostavno,mnogo nedostajali.
E pa,naravno da vam neću sad opisivati sve kao u prošlom postu,imam nešto mnoogo važnije da vam ispričam.Eto,TEK je drugi dan,a ja sam se VEĆ zaljubila!! Dečko je presladak,ide sa mnom u odjeljenje i naaajljepši je (ali stvarno,nema niko lijep sem on i još jedan momak).Inače,mi se znamo onako iz vidjenja jer je on iz druge škole ali danas u školi sam se ono baš zagledala u njega na prvom času i otada...BUUUUMM...samo mi je on u glavi...Znam da je glupo što mi se svidja,jer smo u istom odjeljenju,ali eto,možda mi se kasnije svidi neko iz drugog odjeljenja...Inače,škola je velika (bar meni,jer ja dolazim iz male škole sa 8 razreda i isto toliko odjeljenja!).Ima milion učionica i danas smo se svi doooobro pomučili da nadjemo učionicu u koju treba da idemo.Ali,neću sad da pričam o školi,tema ovog posta je moja nova simpa:)))))) A vi,ima li neka nova simpa kod vas?:D
Obletao je oko mene
Za vreme mnogih meseca dana i časova
I stavio je najzad svoju ruku na moje grudi
Nazivajući me svojim malim malim srcem
Istrgao mi je obećanje
Kao što se istrže cvet iz zemlje
I zadržao ga u svome sećanju
Kao što se čuva cvet u zimskoj bašti
A ja
Zaboravila sam na svoje obećanje
I cvet je brzo svenuo
Oči su mu se iskolačile
Pogledao me je popreko
I uvredio teško
A drugi je došao i nije mi ništa tražio
Ali me je celu obuhvatio pogledom
U času za njega bila sam naga
Od glave do pete
I kad me je svukao
Dopustila sam mu da od mene čini šta hoće
A nisam znala ni ko je on.
Čudno, da li je moguće da boja kose utiče na život? Ne, ne verujem, nije moguće, postoje toliko važnije stvari na ženi od boje kose. Blago naivnima...
49sati sam bila crvenokosa.
Kao pavuša, navikla sam da ljudi smatraju da sam glupačica, još kad vide boju očiju! Neki put to i vredja, ipak ja mogu da predjem ulicu da me ne zgazi auto, znam da se ide na zeleno.
Patila ja tako, patila, i ni slučajno nisam htela da budem crnokosa, i ofarbam se ja crveno.
I... jaaaoooo.... Ne znam šta muškići misle o crvenokosima, ali boli me onaj deo tela, gde ledja gube pristojno ime, što će reći, aman, zaman, ne štipajte toliko.
Možda je to i zbog loknica a la Madam Pompadur..... vratilase ja mojoj pravoj, plavoj kosi....
Štipajte orginalne crvenokose, ili bar one koje tvrde da su orginali. Znam da je lako prepoznati orginalnu crvenokosu, sad sam naučila, ona nije umiljata mačkica, nego divlja tigrica.... za razliku od nas plavušica, koje smo.... he he he, pa zna se.... evo moje orginalne slike
Niko ni rodjendan da mi cestita...:`(A bio je jos 28.avgusta...
Juce sam dosla iz Grcke.Bilo je super!Iako je Grcka,moram priznati puna pedofila,jer sama nisam mogla nekuda da prodjem a da mi neki matorac (20+) ne mahne,ne javi se ili ne zazvizdi.Uzas.Trauma.Hvala Bogu,vila mi je bila na plazi.Kupila sam GOMILU novih stvari,ali dosta sad o tome...
Moja rodjendanska zurka se priblizava!Bice odrzana u jednoj cool diskoteci u suboru uvece.Takodje,skola se priblizava.Za nekih sat ipo krecem.A nemam pojma sta cu obuci.
Sinoc sam bila napolju...Aaaah kako sam se zazelela drustva!Upali smo jednom drugu na rodjendan i zajebavali se...Mene zatvorili u sobu sa jednim pijanim likom,koji je zaspao,a hteo je da se smuva sa mnom.A ja nisam.I ja izasla kroz terasu....I kroz sobu roditelja od slavljenika usla nazad u stan!Xaxaxa...
U 6.45. budi me drug i viče mi u slušalicu da bus dolazi u 7.Brzinski skačem iz kreveta i perem lice i zube,oblačim se i ostalo.Oni koji idu istim busom kao i ja me zivkaju da pitaju jesam spremna,idem li,gdje sam i sl.Izlazim iz zgrade a ispred me čeka drugarica i zajedno trčimo na ulicu.Bus nailazi,ulazimo,a unutra buka i dreka,svi pričaju jedni drugima šta su radili ovoga ljeta,a nas,prvake,plaše.Te ovaj profesor je onakav,ovaj ovakav i sl.Izlazimo iz busa a tamo ooogromna škola i nekoliko grupica djaka.Ulazimo u teatar da nas raspodjele po odjeljenjima.Dok prolazimo hodnicima stariji djaci viču:"Ma ovi se 99-to" i smiju se.Ulazimo u odjeljenja.Ja sam I1 i u odjeljenju sam sa jednim svojim drugom iz osnovne.Razredna se razvezala o kabinetima,šta možemo,šta ne,o rasporedu i prošlo je bar sat otkako smo ušli u učionicu.Ja i moj drug izlazimo iz škole i tražimo ostale poznanike iz osnovne sa kojima putujemo busom.Zovemo ih,a oni su već odavno otišli,pa ih molimo da čekaju i trčimo ka njima.Posle skoro kilometra trčanja nalazimo ih,ali bus prolazi i ne stižemo,pa čekamo novi.Onda drugi dolazi posle pola sata,ali je pun,a čekamo treći.Pored nas prolazi mnogo djaka iz srednje.Najzad nailazi bus i tamo smo se razvezali i pričali o utiscima iz srednje.I tako će biti svaki dan.Ok,ne isto,ali takva trka...I takon što sam vidjela kako će biti svaki dan,još više mi nedostaje osnovna i društvo iz osnovne...
Školo, školo, nikad te nisam volela, a proganjaš me ceo život.
Ne volim te zbog nekih tvojih predmeta koje nisam najbolje shvatila!
HEMIJA!
Čudna nauka. Dovoljno je da nekog samo vidiš, da te dotakne lagano laktom, osetiš neke trnce, mravići krenu od vrha nožnih prstiju, u stomaku osetiš neku čudnu prazninu, pa onda kao da te je neko pesnicom udario, izgubiš vazduh, a glas počne da bude nekao čudan, senzualan, oči ti se poluzatvore, i počneš da pričaš gluposti.... Nekom drugom komotno možeš da sedneš i u krilo, može da ti trabunja šta hoće,samo pogledavaš na sat koliko još moraš tu da se daviš.
Onda ta FIZIKA!
Kad proradi hemija, pojavljuju se neke simpatične neravnine i izbočine, kod Nje iznad struka, kod Njega ispod struka. Pojma nemam zašto je to tako, i šta je to ustvari.
IliMATEMATIKA
Ona je tek zaguljena. Za čas sama sebe uteruje u laž, pa 1+1= 3. A tek što je nezgodna kad počne da kalkuliše sa hemijom, a tek sa fizikom, da poludiš, nikad nisi siguran šta će na kraju ispasti, i uvek bude nešto što si najmanje očekivala.
GEOGRAFIJA, nikad je nisam znala, baš nikad. Čovek bi očekivao da je to jedina stalna, sigurna veličina, jok, nije. Normalno bi bilo da imaš Severni pol i da je on ledenica, hladno, ali dešava se da se nekom, taj Severni pol smesti oko Ekvatora, auuuu, tamo gde bi očekivao da je najtoplije... uf... uf... da je vulkantu... Umesto da mu je hladan mozak, može biti ledenica ona slatka mala stvarčica... ma, na srce mislim!
SRPSKI JEZIK
To je tek priča za sebe. Gura se sa nekom azbukom, koju deca u školi, u vlastitoj zemlji, ne znaju. Onda ubacuje gomilu reči za koje bi svako rekao da ne pašu tu uopšte, ali one nekako zgodno legnu, baš im lepo. Nekima služe kao poštapalice, kad nemaju šta da kažu, ali neki ih koriste onako sa merakom. Primećeno je da u kriznim situacijama, te reči preuzimaju primat. Jedan moj poznanik je obećao da me nauči da ih koristim, ali je odustao, izgleda da sam antitalent, kad ja nešto blago kažem, bude gore od najgore psovke, naravno ja odmah porušim sve mostove. Drugi jedan(nije drug) pali se na te besmislice, neki pa vole da ih čuju kad rade sklekove.
STRANIJEZICI
Tu nema problema. Od svakog jezika se zna po pet reči, mnogi znaju, iz serija, najvažnije, samo nisu sigurni da li je to španski ili portugalski, pa se čude ponekad kako im španjolski čudno zvuči. Ja nemam problema, ruke me dobro služe. Ne znam kako bih se sporazumevala da mi neko veže ruke, ma, snašla bih se, ja ovako brbljiva...
KRAJ ŠKOLE
To mu dodje kao kraj neke veze. Veza kao veza, čim je nešto vezano hoće da se razveže. I tako ti raskineš tu vezu, a nisi svestan da kad ti jednom udje pod kožu, nema šanse da se oslobodiš. Možeš se boriti kao kung fu borac, slaba vajda, mislim na te predmete....prate te ceo život, neki manje, neki više. I nije ti do njih, ali se tu nekako muvaju....
Kad bi mi neko rekao da sam kasetna bomba, da li bi trebalo da izadjem sa njim na večeru (gladna sam, a kroz frižider duva promaja) ili treba da se smrtno uvredim???
Ako neki poznavalac tih bombi naidje na blog, molim objašnjenje.
Zasad mirujem ali teško, radoznala sam i nestrpljiva