Priča počinje na kaldrmi, Dugi je bio klinac maleni. Dok su drugi klinci fudbal pikali, on i ekipa su varili. Ni za sta nisu marili - drugi išli u skolu, a oni je zabatalili, prodavali prokletu volju, krajem dana se talili, profesoru matematike u sedmom auto spalili.
Dugi je znao ulicu, koračao kroz blatište, u sedmoj ostao bez oca koga odnelo je ratište. U kući sve manje novca.
''Molim te Bože spasi me, pomiluj mene, majku, sestru, obasjaj nas zrakom!''
Onda promenio je život poštujuci jedan zakon. Uvek mu je bilo krivo što nikog nije zvao tatom. Ono što je hteo silom radio inatom - ono što je hteo milom sada silom samo takvom. Sa svojih 15 godina ulica ga navodila na ona mesta gde čovek bez novca nista ne vredi. Skrštenih ruku da sedi - više ne vredi. Svoje pare želi, postao lokalni lerdi.
Naćuli uši, nastavak priče sledi...

Na ulici je počela njegova životna tekma, sad svaki džaner iz kraja od njega zavrsava get, pa jos jedna racija u kraju.
"Sine, jel sam ti rekla!"
Vetar nosi a psi laju.
''Kevo pusti me, neka - i ako dođu do mene, neće doći do šteka.''
Dugi je bio siguran da svako sranje na leđima može sam da izgura. Ili na vrhu ili padnes, Dugi je tako mislio. Nije imao ni 17 a kilogram je dnevno čistio. Otvoreno radno vreme, u kraju imao šalter, od lokalnih dilera stvorio svoj narko kartel.
''Kevo ja nemam školu, ne bih da mešam malter.''
- uvek isti odgovor kad keva bi mu govorila -
"Novac ti je proklet! Pola grada se zbog tebe drogira. Bog će ti biti sudija, a druga kuća robija!"
Istinu je govorila. U dubini duše Dugi je sve to znao. Kad jednom ovde uđes, posle nema ćao - furas pravo, ne staješ. Najveći diler u gradu sa nepunih 19. Sa nepunih 19 postao ulice don, na vrhu kartel piramide zauzeo svoj tron. U svemu uvek naj i nikad, tebra, drugi. Sad brate ceo grad poznaje ime Dugi. Svaki klinac iz bloka njegovu gudru nudi, postao Bog i batina što ubija i sudi. Al' boli suza majčina što proklinje i kudi.
"Zašto mi sve to radiš? Ceo komšiluk nas mrzi! Više ne dolazi kući, il' se sredi - il' se gubi!"
Spuštene glave sluša Dugi, grli majku, ljubi.
''Kevo više ne dolazim, držim se svoga puta. Život brzo prolazi, nemoj da si ljuta.''
Tiho priča, knedle guta, suze stoje na kapcima. Prasak plavih sirena, u kraju opet racija.
''Moram da idem kevo. Poljubi sestru - ćao.''
Neko je izgleda pev'o sve da bi Dugi pao. Dugi je sve to znao, al' ništa nije mog'o. 4 kuke s oružjem i jos 8 igra s drogom - štek je konacno provaljen! Došli su preko dojave, preko najboljeg ortaka. Lija želi da ga ćorkira.
"IZLAZI DUGI NAPOLJE, CEO KRAJ JE
BLOKIRAN!"
Stisak u grudima, srce mu kuca jako. Dugi se smeje, tebra, iako svako bi plak'o. Sad vlada njegov zakon. Sa pojasom u obe toke.
"Bili smo k'o brat s bratom, a sad želiš da me rokneš!"
I dan danas svi pamte taj petak. Nije hteo da se preda - Dugi je popio metak. U svemu uvek naj i nikad drugi, tebra. Postao ulice kralj a nije mu bila 21!

__________________________________________________________________
Postoji jedna tvrdnja da je Dugi živeo u Bloku 44 dok je išao u školu Branko Radičević i da je tamo profesoru zapalio auto, a da se kasnije preselio u Blok 45. Štek je bio u 61. gde je bilo i hapšenje. Kažu da je blokirano pola Novog Beograda. Isto tako, neki kažu i da je Dugi živeo u Nišu.
A da, neki uopšte ne veruju da je priča istinita. Ko zna... I da je cela priča izmišljena, opet postoji mnogo njih sličnih Dugom, njegovoj kevi, drugu i ostalim akterima.
Ako hoćete da čujete pesmu o Dugom: