Na poljskom sajtu posvećenom poeziji pojavilo se nekoliko mojih pesama prevedenih na poljski. Prevela ih je: Olga Lalić-Krowicka.
Link je sledeći (mada znam da Vam poljski nije jača strana) - POEZIJA.

Srbija broji 4.800 sela. Za petnaest godina u Srbiji će nestati svako četvrto selo. Biće hiljadu dve stotine zauvek zatvorenih bunara, ambara koji ne mirišu, dvorišta kojima se ne ori dečija graja.
U ovom trenutku, neko napušta svoje selo. I tako u dve hiljade srpskih sela. U ovom trenutku.
U dve stotine sela nema više nikoga za udaju ili ženidbu. Nikoga ko bi rađao. Nikoga kome bi se njiva ili šuma ostavila. Nikoga mlađeg od 20 godina.
U srpskim selima živi oko 260.000 muškaraca koji su se približili 50. godini života, a još nisu zasnovali porodice.
Treba nam reč. Treba nam knjiga. TOPLA, MUDRA, UČENA, PESNIČKA, PROZNA, NAUČNA, DUHOVNA, SVETOVNA… NAPISANA REČ potrebna je srpskim selima. Reč koja leči. Koja vraća Srbe u srpska sela.
Treba nam knjiga.
Da je vratimo u srpska sela zajedno sa srpskim legendama, mitovima, srpskom tradicijom, slavnom istorijom, srpskim bajkama i pričama.
Treba nam knjiga.
Biblija. Bukvar. Čitanka. Slovarica. Zemljopis. Rečnik. Pripovetka. Roman.
Treba nam izvorište znanja. Osvešćenje. Povratak korenima. Selu. Prirodi.
Treba nam i knjiga svetska. Strana. Da nas ukori ili poduči. Da znamo ono što nismo znali, da naučimo, da ponovo verujemo u reč. U čoveka. U sebe.
DARUJMO REČ.
Ako svako pokloni po jednu knjigu, do kraja 2010. godine svako srpsko selo imaće svoju biblioteku. Pri crkvi, pri školi, pri nekom ognjištu koje još uvek tinja čuvajući srpsku zakletvu. O neodlascima.
Darujmo reč, akcija koju je pokrenula Zorica Sentić, pesnikinja koja je donedavno živekla u Kanu (Francuska), koja se nedavno vratila da bi ličnim primerom pokazala kako veruje u reč. Reč koju smo zadali precima i koju smo dužni zadati pokolenjima. Kako veruje - u povratak.
Darujmo reč – neka REČ spasi Srbiju. Reč, slovo i knjiga.
Pozovite 064/0748990 i DARUJTE REČ, poklonite knjigu koja za Srbiju sada znači život.
Bolji život za srpska sela.
DARUJMO REČ – neka knjiga vrati smeh u avlije srpskih sela. Neka vrati decu, obnovi škole, raspiri ognjišta, napuni ambare.
DARUJ REČ – POKLONI KNJIGU.
Na poljskom sajtu posvećenom poeziji pojavilo se nekoliko mojih pesama prevedenih na poljski. 

Na Teksturi nas je - petnaestoro! Trenutno. Ko je SVE tu: Staresina, Odisej, Kralj Pajaca, Alje... Sinister... Protozoa... drugar... Pridružite nam se!
KRAGUJEVAC - Na internetu se pojavio nulti broj "Časopisa": časopisa za književnost, umetnost i kulturu.
"Časopis" izdaje Književna grupa kragujevačka, a nulti broj donosi tekstove:
Aleksandra Šaranca, Tomasa Marka Blata, Rišarda Hlopeka, Jelice Kiso, Nataše Simeunović, Bistre Ilin-Šećerovski, Aleksandra Novakovića i Gorana Karanovića. Časopis se nalazi na internet adresi: www.kgk.org.yu/Casopis.htm.
Već neko vreme, pri ruci mi je roman Alena Rob-Grijea "Repriza". Knjiga danima već počiva na stolici pored mog kreveta... Nije napadna (mada ima crvene korice): mirno tu počiva, i čeka da li ću je, jednoga dana, pročitati ili je nikada neću pročitati.
To je moje pravo: i da pročitam i da ne pročitam roman . I to pravo niko ne može da mi uskrati! Ne nisam knjigu kupio, niti pozajmio iz biblioteke: moj drug, pisac D. Stojić mi je ustupio, na neko vreme. Čak je i tekst na YellowCabu iz njegovog pera. On piše kritiku/prikaze za taj časopis (ili šta je već).
Pošto sam ja, u međuvremenu, postao net-man ili Webman, lakše mi da na Net-u pogledam šta ima o tom romanu i o tom piscu, nego da Radovu knjigu uzmeme u ruke... Roman se pojavio 2004. godine... Rob-Grije je bio na Beogradskom sajmu knjiga... Februara ove godine je ui preminuo u osamdeset i šestoj godini života (više na MONDU).
Kada sam se nedavno sreo sa g-dinom D. Stojićem rekao sam mu da je Alen Rob-Grije preminuo. On to nije znao, ta vest se nije dokotrljala do njega, mimoišla ga je... Eto, kada se sledeci put budem cuo sa njim telefonom mogu mu tu vest preneti sa vise detalja: umro februara 2008.g. u 86. godini zivota zbog problema sa srcem...
Hajde sada malo citata (to je legitiman postupak na NET-u): "A. Rob-Grije je bio jedan od vodećih teoretičara i autora "novog romana" - književnog pokreta koji je 1950-ih godina okupljao pisce koji odbacuju linearno pisanje."
Citat No. 2: "Autor romana "Repriza", snimio je desetak filmova i predavao je na univerzitetima u Njujorku i Vašingtonu, a široj srpskoj publici poznat je od 2004. godine, kada je bio gost Beogradskog sajma knjiga, na kome je predstavio roman "Repriza"."
I tako... još sam u dilemi da li da procitam "Reprizu" ili ne?! Alen Rob-Grije bi me potpuno razumeo. On je od onih koji sve znaju, razumeju...
Trči, zeko, trči jeste zbirka priča Kralja Pajaca.
Ostali podaci o njoj
Beograd 2008. 74 str. : 21 cm. Broširano. Ćirilica.
ISBN 978-86-7974-026-7
Likovno rešenje: Milan Beštić



Povodom Međunarodne pesničke manifestacilje “Rudnička vrela 2008” Književni klub “Momčilo Nastasijević” iz Gornjeg Milanovca raspisao je konkurs: ZA NAGRADU MOMČILO NASTASIJEVIĆ.
Evo još jednog književnog konkursa za vrle i mlade pisce prozne provinijencije. Daskle, ništa za pesnike i pesnikinje. Drugi put.
Dakle, ovako: Narodna biblioteka "Jovan Popovic" u Kikindi raspisace 19. januara 2008.god. konkurs za literarnu nagradu "Djura Djukanov", koja ce proslogodiosnjoj dobitnici Biljani Cucko biti svecano urucena sutra.
Nagrada se dodeljuje za najbolju zbirku pripovedaka autora mladjeg od 30 godina pisanu na srpskom jeziku, pod uslovom da rukopis prethodno nije bio objavljivan u celosti ili u delovima. Nagrada "Đura Đukanov" se sastoji od stampanja knjige dzepnog formata, brosiranog poveza, u tirazu od 350 primeraka.
Rok za dostavljanje rukopisa je 1. maj 2008. godine.
Rukopise slati iskljucivo u elektronskom formatu, na e-mail adresu: konkurs_djukanov@hotmail.com ili poslati disketu ili CD na adresu: Narodna biblioteka "Jovan Popovic", Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda (sa naznakom: Za literarni konkurs).
Rukopise treba slati potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rodjenja, adresom stanovanja, telefonom i e-mailom. Rukopisi poslati sa nepotpunim podacima ili u neodgovarajucem formatu nece moci da konkurisu za nagradu.
Dosadasnji dobitnici nagrade "Djura Djukanov" su: Branislav Curcic iz Sombora, za 2005. godinu, Marica Puskas iz Novog Sada, za 2006. godinu i Biljana Cucko iz Batajnice, za 2007. godinu.
Troclani ziri cine: Vladislava Gordic Petkovic, knjizevna kriticarka, profesorka engleske i americke knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Nemanja Rotar, pisac i direktor Gradske biblioteke u Pancevu, i Mica Vujicic, pisac, knjizevni kriticar i novinar iz Mokrina.
Odluku o dodeli nagrade ziri ce doneti najkasnije do 1. septembra 2008. godine, a zvanicno ce biti urucena laueratu u Narodnoj biblioteci "Jovan Popovic" 19. januara 2009, na dan rodjenja DJure DJukanova, znacajnog banatskog pisca.
Na svecanom urucenju nagrade za 2007. godinu ucestvovace, osim dobitnice Biljane Cucko, i svi clanovi zirija.
Biljana Cucko nagradjena je za rukopis knjige prica "Marginalna stvar”.
Rodjena 1979. godine u Djakovu, Biljana Cucko objavljivala je prozu u vise domacih knjizevnih casopisa (Treci trg i Balkanski knjizevni glasnik, izmedju ostalih).
U uzi izbor usli su i Ivan Despotovic, Milos Krneta i Vitomir Jovanovic, ali je u konacnoj odluci prevagnula jezicka transparentnost, poeticka konzistentnost i nesumnjiva knjizevna zrelost koji su, prema oceni zirija, ociti u rukopisu Biljane Ćućko.
---
Toliko o književnom konkursu!
Koga zanima da sazna nešto više o Đuri Đukanovu, sledi njegova bio-bibliografija.
Đura Đukanov rođen je 1956 u Mokrinu.Prozu objavljuje od 1976.Dobitnik je nekoliko nagrada, prva nagrada Novosadskog lista "Glas omladine" za priču smrt Pante paora, drugu nagradu za prozu na 15-tom festivalu mladih Srbije.Prozu i poeziju objavljuju mu listovi i časopisi: književna reč, glas omladine, polja,mladost, stav,oko, rukovet, omladinske novine,selo,naši dani, komuna. Objavio je sledeće knjige: Đavolska snevačina-roman-1979, zatim domaći sapun-pripovetke -1972,slatkoovodna neman-roman-1985.
Radio drame: krešti prica, bradato dete, kradljivac zdrastvenih knjižica.
Zastupljen je u nekoliko zbornika poezije i proze. Član je društva književnika Vojvodine.
Tragično preminuo godine 2000.g.

