gayok

8/12/2006

Srbija potpisala ...

 

 

 

 

 

 

Srbija potpisala norvešku izjavu o kršenjima ljudskih prava na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta

Norveska izjava:

Savet za ljudska prava

Treci sastanak

Zajednicka izjava

Imam cast da dam ovu izjavu o krsenjima ljudskih prava na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u ime sledece 54 zemlje, ukljucujuci i osamnaest clanica Saveta za ljudska prava UN:

Albanija, Andora, Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bugarska, Kanada, Cile, Hrvatska, Kipar, Republika Ceska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemacka, Grca, Gvatemala, Madarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Lihtenstajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Meksiko, Crna Gora, Holandija, Novi Zeland, Panama, Peru, Poljska, Portugal, Makedonija, Republika Koreja, Republika Moldavija, Rumunija, Srbija, Spanija, Slovacka, Slovenija, Svedska, Svajcarska, Istocni Timor, Ukrajina, Velika Britanija, SAD, Urugvaj, kao i moja zemlja, Norveska.

  a.. Na nedavnom sastanku Savet za ljudska prava UN primio je obimne dokaze o krsenju ljudskih prava zasnovanom na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu ukljucujuci lisavanje prava na zivot, slobodu od nasilja i torture.

  a.. Mi preporucujemo obracanje paznje na ova pitanja od strane posebnih organa, ugovornih tela i civilnog drustva. Pozivamo sve nadlezne organe i ugovorna tela da nastave da integrisu krsenje ljudskih prava na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u okviru svojih relevantnih mandata. 

  a.. Izrazavamo duboku zabrinutost trenutnom situacijom krsenja ljudskih prava. Principi univerzalnosti ljudskih prava i nediskriminacije zahtevaju da se posveti paznja ovim pitanjima. Zato apelujemo na Savet za ljudska prava UN da obrati paznju na slucajeve krsenja ljudskih prava na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, i da zahteva od Predsednika Saveta da obezbedi mogucnost, na jednom od sledecih sastanaka Saveta, za diskusiju o ovoj vaznoj temi u okviru ljudskih prava

09:18 , 8/12/2006 4 komentara Link


30/8/2006

Britanski fudbalski klub u borbi protiv homofobije

Britanci uzimaju fudbal za ozbiljno i ne podnose najbolje lošu igru i igrače, kažnjavajući ih glasnim uvredama, najčešće homofobične prirode. Igrači nisu ni malo bolji, najčešće koriste anti-gej psovke u ophođenju sa suigračima ili sa protivničkim igračima.

Ranije ove godine fudbalska liga upozorila je igrače i timove da homobija neumesna. Ova molba nije doprla do ušiju igrača. Ali sada jedan tim radi nešto povodom homofobije.

Fudbalski klub Manchester City u saradnji sa britanskom LGBT grupom Stonewall se bori ne samo protiv homofobije već želi da privuče gej fanove i igrače. Ovaj klub je prvo sportsko udruženje u UK i u svetu koji se bori za gej građanska prava. Manchester City se priključio programu Diversity Champions u kome već duže vreme učestvuju mnoge velike koorporacije u Britaniji.

„Manchester Cityu treba čestitati na ovom koraku i na smelom ulasku u 21. vek,“ kaže lider Stonewalla Ben Summerskill. Ovaj program će podrazumevati edukaciju navijača i marketing. /queeria/

http://www.mcfc.co.uk/default.sps


10:23 , 30/8/2006 1 komentara Link


17/3/2006

Mirko Ilić

 

 

Vecerasnji gost "Poligrafa" [b92] bio je Mirko Ilic.U emisiji se zalozio za gradjanska gay prava.
Mirko Ilic je poznati svetski dizajner. Zivi na Menhetnu, u Njujorku. Vlasnik je Studija za graficki dizajn, 3-D kompjutersku grafiku i filmske spice. Predaje poslediplomcima ilustracije u skoli vizuelnih umetnosti. Pre toga je bio art direktor magazina "Time" i AP stranica "New York Times".Pre par dana je potisao ugovor sa novinskom kucom "Politika".Veliki aktivista i borac za prava manjina ,a samim tim i gay populacije.

Za Gay Pride u Jerusalimu je samoincijativno uradio plakat.

"Tolerance is Holy", Gay Pride Jerusalem
autori: Mirko Ilić i Dan Young

Mirko Ilic: "Dan Young i ja smo radili taj poster, a ni jedan ni drugi nismo gay. Dan je stariji gospodin i ima dvoje djece. Mislim da mu je sin gay. Mi smo ranije zajedno radili Bushshit za vrijeme predsjednicke kampanje u USA. To su komadi od valovitog kartona, smijedi kao govno, a na jednoj strani pise don't step again into it. Ili bad for your constitution. To je bilo distribuirano za vrijeme republikanske konferencije.
Nas dvojica smo doslovce popizdeli kada smo vidjeli da su se sve religije uspjele ujediniti u Jerusalemu protiv gay pride-a." /gay-serbia/

"How Many People Are Infected with the Virus? Nobody Virus", 1997
Sandra Schneider, art direktor
Mirko Ilić, ilustrato

Mirko Ilic: "Mene su često pitali u Americi zašto ja radim sve ove stvari za Židove, za crnce i razne druge manjine. Sve te manjinske grupe su moja poslijednja linija obrane. Kada gay osobe izgube prava ja sam slijedeći. Kada Židovi izgube prava ja sam slijedeći. Ja izgledam kao tipični WASP-ovac, plav, bijeo, straight i tako dalje. Ne spadam ni u jednu od tih grupa, ali znam kako se glupost širi. S druge strane mislim da je vrlo lako kad si gay da braniš gay prava ili ako si obojen da si protiv rasizma. To je za očekivati i na to rulja zapravo puno ne reagira. Znaš i sam kada bi se ovdje neki gay advokat pojavio i branio javno prava gay osoba, svi bi rekli "A šta drugo peder da priča". Međutim ja mislim da je najvažnije da ljudi koji nisu dio manjinske grupe brane tu grupu. Ja nisam gay i nemam čak ni ono jedno iskustvo sa istim spolom. Kada ljudi nikako ne mogu da ti nakače da si "peder", a ti braniš homoseksualce, tu počnu da misle. Tako se stvari zaista mogu pokrenuti. Ja doslovce ne podnosim pijevanje Barbare Straisand i Bette Midler, ali su one rekle "It is ok to be gay". Ako njima ne smeta zašto bi nekom drugom to smetalo. U tome je cijeli štos. "/gay serbia/



01:13 , 17/3/2006 2 komentara Link


13/3/2006

Koraksova karikatura (Danas)


04:51 , 13/3/2006 1 komentara Link


12/3/2006

ZORAN ĐINĐIĆ (1952-2003)

 

 

 

 

 

 

 

 

"Moramo kao narod da odrastemo i kao ljudi da prihvatimo cenu tog odrastanja."

 

"Naš cilj je, i mi našu zemlju vidimo da 2004. godine bude zvanični kandidat za Evropsku uniju, da 2010. godine bude ravnopravni član Evropske unije. Sve prepreke na tom putu ćemo uklanjati, bilo da se zovu Milošević, da se zovu ustavi, bilo da se zovu zakoni. Ne postoji ni jedna prepreka koja može da nas zaustavi na tom putu. Kao čoveka koga drže pod vodom 50 godina, u njegovoj želji da dođe do vazduha, do kiseonika, tako i Srbiju ne može ništa da zaustavi na tom putu do kiseonika, a to je Evropa, to je porodica demokratskih, modernih, razvijenih zemalja. "


11:03 , 12/3/2006 3 komentara Link


11/3/2006

SMrada nema vise

 Vest koja je obisla ceo svet i nada da ce Srbija uhvatiti zadnji voz za normalan i EVROPSKI ZIVOT.Vreme je da se izadje iz Balkanskog blata.Milioni mladih zivota su unisteni zahvaljujuci politici mrznje i licnog bogacenja.
17:01 , 11/3/2006 0 komentara Link


11/3/2006

Nasilje ...

 
 
 
 
 
Dve trećine učesnika jednog istraživanja izjavilo da je bilo izloženo nasilju zbog svoje seksualne orijentacije.

Predsednica Labrisa Lepa Mlađenović kaže da 65 odsto ispitanika izjavljuje da je doživelo nasilje zbog svoje homoseksualne orijentacije i navodi da je taj procenat verovatno veći jer deo te populacije još krije svoje seksualno opredeljenje, pa i nasilje motivisano tim razlozima.

"Samo 10 odsto ispitanika nasilje prijavi policiji, a 43 odsto učesnika istraživanja saopštava da je nasilje doživelo više puta. Samo 12 odsto ispitanika doživelo je pozitivnu reakciju roditelja kada im je saopštilo svoje seksualno opredeljenje, a samo četiri odsto je dobilo podršku šire porodice", kaže lepa Mlađenović.

Saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Isidora Jarić kaže da je otvarenje teme nasilja nad homoseksualcima veoma bitno za celo društvo, a ne samo za tu populaciju. "Ne možemo prenebregavati homofobično nasilje jer položaj marginalih grupa govori o stanju u kom se društvo nalazi. Prema ovom istraživanju, stanje u Srbiji ne može biti ocenjeno kao pozitivno, a istraživanje o položaju neke druge marginalne grupe takođe bi dalo poražavajuće rezultate", kaže ona. /beta/

10:00 , 11/3/2006 2 komentara Link


10/3/2006

Održana konferencija za štampu u organizaciji Labrisa

U četvrtak, 09. marta, 2006. godine, u 12h, u Međunarodnom press centru održana je konferencija za štampu povodom predstavljanja istraživanja «Nasilje nad LGBTTIQ populacijom», u organizaciji Labrisa - organizacije za lezbejska ljudska prava.

Na konferenciji su govorile i govorili:

Lepa Mladenović - predsednica Labrisa

Isidora Jarić - Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd

Goran Miletić - pravni savetnik, Švedski Helsinski komitet za ljudska prava

Dušica Popadić - direktorka Incest trauma centra, Beograd

Teme konferencije su rezultati istraživanja o nasilju nad istopolno orijentisanim osobama, sociološki i psihološki aspekti homofobije i diskriminacije, kao i zakonska regulativa kod nas i u svetu

Ovom konferencijom za štampu, Labris želi da ukaže na svakodnevno nasilje koje LGBTTIQ populacija doživljava, kao i na neophodnost donošenja zakona koji bi zastitili prava istopolno orijentisanih osoba.

Publikacija istraživanja o nasilju nad LGBTTIQ populacijom u Srbiji može se naći na Labrisovom web sajtu: www.labris.org.yu

10:43 , 10/3/2006 1 komentara Link


9/3/2006

U Španiji se venčalo više od 1000 gej parova u poslednjih osam meseci

 

 

Više od 1.000 gej parova venčalo se u Španiji od kada je, pre osam meseci, u toj zemlji dozvoljeno sklapanje homoseksualnih brakova, izjavio je Pedro Serolo, stručnjak za socijalna pitanja vladajuće španske Socijalističke partije.

On je naveo da je još 1.000 homoseksualnih parova tražilo dozvolu za sklapanje braka, što, po njemu, predstavlja veoma značajan broj. Više od 10 odsto venčanja koji se danas obavljaju u Španiji odnose se na venčanja između osoba istog pola, napomenuo je Serolo. Španski zakon o sklapanju gej brakova jedan je od najliberalnijih u svetu.Homoseksualcima su data ista prava kao i heterosekusalcima, uključujući i pravo na usvajanje dece. Zakon, koji je u skupštini podnela vlada premijera Hose Luisa Rodrigesa Sapatera, usvojen je 30. juna prošle godine uprkos žestokom protivljenju katoličke crkve./pink/


11:13 , 9/3/2006 3 komentara Link


8/3/2006

Deset NAJlezbejskih filmskih poljubaca

Deset NAJlezbejskih filmskih poljubaca    
Teško je ograničiti listu najlepših lezbejskih filmskih poljubaca na deset, naročito ako uzmemo u obzir različite podkategorije, kao što su poljupci na rastanku, prvi poljupci, čak i smrtni poljupci (Elektra).
Međutim, evo jednog takvog pokušaja! Uživajte!





10) Eulogy (Pohvala), 2004. - Debra Winger and Glenn Headly
Image U ovom filmu Debra Vinger igra Alis, groznu stariju sestru Lusi (Keli Preston), koja dovodi svoju ljubavnicu (Famke Jansen) kući na sahranu njihovog oca. Vinger smatra da je gej brak vic i da Lusina "seks igračka" ne bi trebalo da bude prisutna na porodičnom okupljanju. Kasnije, sama u kolima u kišnoj noći sa starom prijateljicom Samantom (Glen Hedli), razlog Alisine gorčine izlazi na površinu. Samanta pita Alis da li se seća njihovih tinejdžerskih godina i "njihovih igara u podrumu". Vinger je tada pita njenim poznatim promuklim glasom: "Da li smo radile nešto ovako?", a onda joj se popne u krilo i dugo i snažno je ljubi.

9) Desert Hearts, 1985. - Helen Shaver and Patricia Charbonneau
Image Klasik Desert Hearts je priča o usamljenoj lezbejskoj romansi koji se pojavio na bioskopskim platnima pre lezbejskog "šik" trenda 1990-ih, što zahteva poseban način shvatanja. Primerna naučnica Vivian (H. Šejver), koja živi u Rinu pedesetih godina, pokreće hitnu brakorazvodnu parnicu u malom kockarskom gradu. Na ranču susreće žustru i nepristojnu lezbejku Kej. Vivian pokušava, ali ne može da se odupre njenom šarmu. Pošto ju je izbacila sa ranča ljubomorna majka Kej, Vivian odlazi u mali hotel i pokušava da uz pomoć alkohola zaboravi na svoju ljubav. Kej uskoro kuca na njena vrata i, kada joj Vivian kaže da ode, ona škripi svojom kaubojskom čizmom i odgovara da ne može. Naravno, Vivian je pušta unutra, a poljubac na koji smo dugo čekali je neverovatno realističan – poljubac je dug, nežan i bez muzičke pozadine.

8) If These Walls Could Talk 2 (Kada bi zidovi mogli da govore 2), 2000. - Michelle Williams and Chloe Sevigny
Image Staromodna bučica Ejmi (K. Sevinji) susreće mladu feministkinju Lindu (M. Vilijams) u baru 1972. godine, gde se sudaraju njihove udaljene lezbejske galaksije. Ljubazna i galantna Ejmi je označena kao relikvija od strane Lindinih prijateljica iz lezbejskih feminističkih krugova. Ismejana i iskritikovana zbog svog "muškog" izgleda na večeri Lindinih prijateljica, Ejmi odlazi sa osećanjem da su je pogrešno razumele, kao što se uvek dešava sa strejt ljudima.
Na sreću, Linda razmišlja bar dve decenije unapred u odnosu na svoje "sestre" i ona objavljuje svoju ljubav prema Ejmi i svoj buntovnički duh upravo tu, na Ejminoj terasi u predgrađu. Ona i njena butch ljubavnica počinju seksi i inatno da se ljube pred očima gnusnih, homofobičnih komšija. Aktivizam je baš seksi!

7) The Hunger (Glad), 1983. - Susan Sarandon and Catherine Deneuve
Image Poznajete li tu neobjašnjivu žudnju koju osećate kada vas zavodi divna francuska vampirica? Verovatno vas to podseća na Glad. U ovom queer klasiku K. Denev igra Miriam, neodoljivu vampiricu koja je u potrazi za novom saputnicom. Ona upoznaje naučnicu Saru (S. Sarandon) na potpisivanju knjige i baca na nju čini. Sarandon sedi i pijucka brendi dok Denev svira Delibeovu Lakme na klaviru. Njena deskripcija opere postaje klasična udvaračka fora koja izvlači Sarandon iz njene oskudne bele majice iz koje kuca tupo ljudsko srce. Kao rezultat nastaje krešendo i teške bele zavese udaraju oko njih, one postaju akterke besmrtnog poljupca koji će Sarandon promeniti život. Od tog trenutka Sarandon postaje standardan odgovor na pitanje "Za koju ženu biste najviše na svetu voleli da bude lezbejka?"

6) Henry And June (Henri i Džun), 1990. - Maria de Medeiros and Uma Thurman
Image "Želim da budem nevina, kao ti, Džun", prede francuska književnisa Anais Nin (M. de Medeiros) kada priča sa Džun (U. Turman), dok sporo plešu u francuskom gej noćnom klubu. Henri Miler srušio je literarne tabue, ali njegova bi žena je zaslužna za dovođenje književnice Anais Nin do vrtoglavih seksualnih visina. Obučene u somotne haljine, piju crveno vino i romantično maštaju, Anais i Džun napokon napuštaju svoje muževe i beže u pomami sporednim uličicama Pariza. U noći kada potvrđuje plovidbu do Amerike, umorna od života, Džun govori Anais: "Radila sam najodvratnije stvari, najgluplje stvari, ali radila sam ih izvanredno." Anais (zadivljena animalnim magnetizmom Džun) i Džun (zaljubljena u poetsku dušu Anais) počinju da se ljube u agoniji, malaksalo, na podijumu za ples. Kada čitate erotiku Anais Nin prepoznaćete Džun u svim visokim, vitkim plavušama koje zavode sićušne, stidljive heroine. I znaćete šta se desilo posle ovog poljupca...

5) High Art (Visoka umetnost), 1998. - Ali Sheedy and Radha Mitchell
Image Pre no što je postala Šejn u L Word-u, A. Šidi glumila je u High Art visoku pametnicu, koja pomalo nevešto probija svoj put do kreveta slatke strejt devojke. U iscrpnom izlaganju plemenitog sveta umetnosti režiserke Lise Čolodenko, Lusi (A. Šidi) je fotografkinja čija blistava karijera biva narušena ovisnošću o heroinu. Ponovo je otkriva stažistkinja u umetničkom časopisu, Sid (R. Mičel), i Lusi se podjednako zaljubljuje u njen duh kao i u njen neodoljiv izgled. Njihov neprijatan, hrom razgovor ispred uličnih narkomana (uključujući i Lusinu devojku) za trenutak postaje mučna rasprava, sve dok Lusi konačno ne poljubi nervoznu Sid – dok se Sid čudi samoj sebi što uzvraća poljubac.

4) Wild Side, 1995. – Joan Chen and Anne Heche
Image Ovaj film je napravljen pre nego što je En Heč zaključila da je bi – u stvari, pojavio se pre nego što je zaključila da je lezbejka! Perverzna Heč predstavljena je kao zavisnica o seksu (i bankarka!) Aleks, koja susreće Virdžiniu (Dž. Čen) na poslovnom ručku. Ona ne zna da je Čen žena jednog od njenih "klijenata" – Mafiosa (koga glumi Kristofer Voken). Posle nekoliko čaša vina, Aleks prati Virdžiniu do ženskog toaleta gde nastupa klasičan poljubac – impulsivna i divlja Aleks strasno proždire neodoljivu i sofisticiranu Virdžiniu. Neophodno je naglasiti, one završavaju u krevetu – gde doživljavaju efektivno redefinisan pojam "težak ručak".

3) If This Walls Could Talk 2 (Kada bi zidovi mogli da govore 2), 2000. - Ellen Degeneres and Sharon Stone
Image Ovaj poljubac se našao na listi ako ni zbog čega drugog, onda baš zbog toga što je Elen outovana lezbejka, i bilo bi pogrešno kada se bar jedna od nas ne bi našla na njoj. Ovaj nastavak Zidova, priče iz tri dela, dešava se u sadašnjosti u L. A.-u. Igraju Dedženeres i Stoun, u stvari, one u suštini igraju Dedženeres i njenu devojku A. Heč (koja je scenaristkinja i režiserka ovog filma). One su veran par koji pokušava da dobije bebu, i raspravljaju o roditeljstvu, davaocu sperme, i zašto je grozno što im je uopšte potreban donor sperme. Između Dedženeres i Stoun ima divne hemije i potpuno su se uživele u svoje uloge. Dok leže u krevetu i gledaju TV izgledaju baš kao pravi par. Tako da kada vode ljubav, to izgleda vrlo seksi i vrlo prirodno. Dedženeres izgleda izuzetno srećno, puna života i čvrsto u seksi scenama sa Stoun. A i moramo priznati da nas je potpuno osvojila posle Mr. Wronga!

2) Mulholland Dr. (Bulevar zvezda), 2001. - Naomi Watts and Laura Harring
Image Da li je bitno što je ovaj film još jedan u nizu rastegnutih nadrealističnih fantazija Dejvida Linča? Naravno, pojavljuju se kojekakve službe, neobjašnjivi paralelni svetovi, a Bili Rej Sirus paradira svojim uvrnutim cipelama. Ali ono što ovaj film čini nezaboravnim je opipljiva hemija između Beti Elms/Dajen Selvin (N. Vots) i Rita/Kamila Rods (koju igra bivša Miss Amerike L. Haring). Beti je naivna kanadska glumica koja dolazi u Holivud u potrazi za velikom karijerom. Umesto toga, ona susreće prelepu Ritu, senzacionalnu ženu koja je doživela amneziju i ne seća se svog imena niti koliko veliku gomilu novca nosi u torbi. Dok njih dve razrešavaju Ritinu misteriju, dobra devojka Beti se zaljubljuje u zagonetnu brinetu. U trenutku razotkrivanja istine, Beti bez daha pita Ritu: "Jesi li ikada ranije ovo radila?" Rita odgovara: "Ne znam, a ti?" Beti tada obuhvati Ritu i odgovara uz dahtanje: "Hoću to sa tobom da uradim", a onda se dugo, zanosno ljube.

1) Bound (Skok), 1996. – Jennifer Tilly and Gina Gershon
Image Deluje više nego uznemirujuće činjenica da je jedan od najlepših lezbejskih filmova napisao i režirao par strejt muškaraca (braća Wachowski, od kojih je jedan sada transrodna osoba). Bound je inteligentan crno-beli film koji bi bio odličan čak i da ne sadrži škakljive buč-fem zavodljive scene. Ali sadrži, i verovatno upravo zbog toga svaka od vas ima bar jednu kopiju ovog filma.
U početnoj sceni, Vajolet (Dž. Tili) otvoreno bulji u Korki (Đ. Geršon) dok se voze u liftu sa njenim dečkom upadljivim mafijašem. Kasnije, Vajolet kvari vodovodne cevi kako bi spretna Korki mogla da dođe i spasi je. U njihovoj igri mačke i miša Vajolet govori o danu kada se tetovirala i dok Korki liže odrezak i naslućuje. Vajolet završava ovu priču povlačeći Korki ruku niže na njenom telu i cvrkuće njenim prepoznatljivim glasom lutke "Vidiš? Mislila sam na tebe ceo dan." Korki obara Vajolet brže nego što ste rekli "keks", i njihov čvrsti zagrljaj se od tada završava jedino kada se mafijaš vraća kući s posla. Izgleda zastrašujuće kada on pruža ruku Korki i ona se pozdravlja s njim (čak iako ima čvrst "razlog" zašto je tu). A on joj onda daje hrpu novca.
Ova i mnoge druge nezaboravne scene teraju da se zapitamo "Zašto život ne može da bude kao na filmu?"/labris/

Prevod: Maja
Izvor: http://www.afterellen.com/Movies/2005/11/kisses.html
   

01:21 , 8/3/2006 1 komentara Link


7/3/2006

 

http://gayok.mojblog.co.yu/

 

 


17:48 , 7/3/2006 3 komentara Link


About Me

http://gayok.mojblog.co.yu/

Linkovi

Home
Moj profil
Arhiva
Prijatelji
Pošalji mi e-mail

Prijatelji

sweetness